Mamaja

летовалиште и насеље у Румунији

Mamaja (rum. Mamaia) je poznato crnomorsko letovalište i naselje u Rumuniji u okrugu Konstanca.[2][3]

Mamaja
Mamaia
Plaža u Mamaji
Administrativni podaci
Država Rumunija
OkrugKonstanca
GradKonstanca
Stanovništvo
 — (2021)Rast 441[1]
Geografske karakteristike
Koordinate44° 14′ 44″ S; 28° 37′ 20″ I / 44.245556° S; 28.622222° I / 44.245556; 28.622222
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Aps. visina2 m
Mamaja na karti Rumunije
Mamaja
Mamaja
Mamaja na karti Rumunije

Geografija uredi

Nalazi se na prevlaci između Crnog mora i jezera Sijutgiol dužine 8 kilometara i širine oko 300 metara. Poznato je po plaži uz Crno more dugoj 7 kilometara koja je negde široka i oko 250 metara sa finim peskom, a more je plitko i uglavnom sa blagim talasima karakterističnim za Crno more.[4]

Južno od Mamaje nalazi se grad Konstanca sa kojim je povezana preko bulevara Mamaja koji prolazi duž čitavog odmarališta, a severno se nalazi grad Navodari sa kojim je povezana preko bulevara Mamaja Nord. Jezero Sijutgiol, dugo 7,5 km i široko 2,5 km, odvaja Mamaju od grada Ovidiju koji se nalazi zapadno od naselja.[5]

Administrativno Mamaja je sastavno naselje grada Konstance koji pripada okrugu Konstanca. Nalazi se na nadmorskoj visini od 2 m.

Istorija uredi

 
Letovalište Mamaja 1930.

Prvobitno, Mamaja je bilo malo primorsko selo koje se nalazilo severno od današnjeg odmarališta, na mestu gde se nalazi današnji Mamaja-Sat (u prevodu Mamaja selo). U selu su živeli grčki i lipovanski ribari, rumunski čobani i Tatari koji su čuvali konje. Ime Mamaja potiče iz perioda turske vladavine, kada je selo pripadalo Tatarinu koji se zvao Mamaja.

Sa kapacitetom od preko 20.000 smeštajnih mesta, odmaralište je otvoreno 1906. godine. Sve do 1960-ih godina prošlog veka, kroz letovalište je prolazila železnička pruga na mestu gde se danas nalazi Bulavar Mamaja. Mamaja je vremenom postala najvažnija destinacija za odmor za turiste iz Rumunije i šire sa najvećim brojem turista.[5]

Istorijski spomenici uredi

 
Kraljevska vila
 
Statua „Samopouzdanje”

U tabeli su dati zaštićeni istorijski spomenici u Mamaji od kojih je jedino Kraljevska vila od nacionalnog značaja.[6]

  Istorijski spomenik Datiranje Lokacija
Kraljevska vila (danas klub „Kastel”) 1926. centar letovališta
Kompleks kazina Centralni paviljon, restoran 1934. centar letovališta
Bočne jedinice sa kabinama 1934.
Most sa morskim barom 1935.
Statua „Na talasima” 1963. unutrašnje dvorište hotela „Iaki”
Monumentalna umetnost „Artele” 1962. restoran hotela „Central”
Statua „Devojka na moru” 1961. hotel „Central”
Statua „Sirena i delfin” 1961. hotel „Doina”
Statua „U sunce” 1962. hotel „Dacia Sud”
Grupa statua „Samopouzdanje” 1963. hotelski kompleks „Victoria”
Statua „Svitanje” 1961. hotel „Pelican”
Grupa statua „Materinstvo” 1956. hotel „Select”
Statua „Lokvanj” 1966. hotel „Sulina”
Statua „Teniserka” 1961. hotel „Tomis”
Statua „Devojka sa srnom” 1964. bioskop „Albatros”
Statua „Devica sa jabukom” 1943. hotel „Casino”
Grupa statua „Novorođenče” 1958. hotel „Rex”
Bista Ovidija 1958. hotel „Ovidiu”
Grupa statua „Proleće” 1964. hotel „Ovidiu”
  Istorijski spomenik od nacionalnog značaja

Demografija uredi

Demografska istorija
Godina200220112021
Stanovništvo7132[7]441[1]

Prema popisu iz 2021. godine u naselju je živeo 441 stanovnik što je za 309 više (+70,07%) u odnosu na 2011. kada je na popisu bilo samo 132 stanovnika.

Prema podacima iz 2002. godine, svih 7 stanovnika Mamaje bili su rumunske nacionalnosti.

Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[8]
Rumuni
  
7 100%

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ a b „RPL 2021: Populația rezidentă pe sexe, județe, municipii, orașe, comune și sate”. recensamantromania.ro. Pristupljeno 06. 02. 2024. 
  2. ^ „The GeoNames geographical database”. 2012. 
  3. ^ „Communes of Romania”. Statoids. Gwillim Law. 2010-07-27. Pristupljeno 4. 7. 2015. 
  4. ^ „Mamaja (Mamaia)”. viabalkans.com. Pristupljeno 19. 03. 2023. 
  5. ^ a b „Despre Mamaia”. cazaremamaia.ro (na jeziku: rumunski). Pristupljeno 19. 03. 2023. 
  6. ^ „Lista monumentelor istorice 2015: Județul Constanța” (PDF). cultura.ro (na jeziku: rumunski). 2015. Pristupljeno 06. 02. 2024. 
  7. ^ „Populaţia stabilă pe judeţe, municipii, oraşe şi localităti componenete la RPL_2011”. recensamantromania.ro. Pristupljeno 19. 03. 2023. 
  8. ^ „Recensământul Populației și al Locuințelor 2002 - populația unităților administrative pe etnii”. Kulturális Innovációs Alapítvány. Arhivirano iz originala 14. 10. 2013. g. Pristupljeno 19. 03. 2023. 

Spoljašnje veze uredi