Manastir Blagoveštenje (Kablar)
Manastir Blagoveštenje se nalazi pod Kablarom uzvodno uz Moravu, s leve strane reke, iznad same hidrocentrale Ovčar Banja. U sastavu je Eparhije žičke[1] i ubraja se u spomenike kulture od velikog značaja.
Manastir Blagoveštenje (Kablar) | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Ovčar Banja |
Opština | Čačak |
Država | Srbija |
Vrsta spomenika | manastir |
Vreme nastanka | 12. vek |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture od velikog značaja |
Vlasnik | Srpska pravoslavna crkva |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo |
www |
U manastirskom krugu, sem crkve, postoji nekoliko zgrada i konaka podignutih u raznim vremenima.
Starešine manastira bili su: Nikolaj Lazović, Danilo Zdravković, Vasilije Domanović, Julijan Knežević, Antonije Đurđević, Platon Milojević, Georgije Dobrosavljević i sadašnja igumanija Mihaila Pantić.[2]
Arhitektura manastirske crkve uredi
Crkva ima osnovu u obliku krsta sa apsidom na istoku. Na zapadu uz nju je u novije vreme prislonjen jedan trem s drvenim stubovima. Kube nose luci poduhvaćeni pandantifima. Svod je obličast. Osmostrani tambur kubeta izrađen je od tesane sige. Sudeći po kubetu, moglo bi se pretpostaviti da je i ostali deo crkve od istog materijala. Izuzetak bi verovatno činio oltar za koji je Vuk zabeležio „da je nađivat“ pošto se „nekad bio odvalio i srušio donju stranu ćelija“.[3]
Izvesni arhitektonski elementi ukazuju da je Blagoveštenje moglo biti sazidano u vreme procvata tzv. „raške škole“, tj u XII-XIII veku. Međutim natpis iznad ulaznih vrata na zapadnom zidu crkve, u tremu, kaže da je hram podignut 1602. godine.
On glasi:
- „Izvolenijem oca i pospešenijem sina i svršenijem Svetog duha sazda se sij sveti i božestveni hram Blagoveštenije presvjatija vladičice naše Bogorodice i prisno djeve Marije v vremena teška i nužna, trudom i userdijem igumana kir Nikifora s bratijami i svrši se v leto 7110“ tj 1602. godine.
Drugi zapis u crkvi na severnom zidu koji odvaja naos od priprate, obaveštva da je unutrašnjost hrama žiopisana 1632. godine.
Od starog ikonostasa je ostala sačuvana prestolna ikona sa Hristom iz vremena osnivanja. Manastir je poznat po prepisivačkoj školi.
Vidi još uredi
Izvori uredi
- ^ „Eparhija žička”. Arhivirano iz originala 04. 04. 2017. g. Pristupljeno 29. 04. 2014.
- ^ „Manastir Blagoveštenje”. Avanturista (na jeziku: engleski). 2020-09-22. Arhivirano iz originala 30. 01. 2023. g. Pristupljeno 2023-01-30.
- ^ „Manastir Blagoveštenje | Manastiri u Srbiji”. manastiriusrbiji.com (na jeziku: bošnjački). 2015-02-23. Pristupljeno 2023-01-30.