Manastir Dafni (grč. Δαφνί) ili Dafnion (grč. Δάφνιον) je pravoslavni manastir iz 6. veka. Nalazi se 11 km severnozapoadno od Atine, pored istoimene šume na putu koji vodi do starogrčkog svetišta Eleusina.

Mozaik manastira Dafni

1990. godine upisan je na UNESKO-v popis mesta svetske baštine u Evropi.

Istorija uredi

Manastir Dafni je osnovan početkom 6. veka.

1205. godine manastir su poharali krstaši u svom pohodu. Francuski monasi su obnovili egzonarteks, izgradili su zidine oko manastira i mnoge druge nadogradnje, sve dok ih Turci nisu proterali 1458. godine, kada je obnovljena pravoslavna uprava.

Nakon što je manastir počeo propadati, Osmanske vlasti su ga zatvorile 1821. godine, i bio je zatvoren sve do 1888. kada je otpočela njegova obnova.

Nakon što je upisan kao UNESKO-v popis svetske baštine 1990. godine, zadesio ga je strašan zemljotres 1999. godine, tako da je još uvijek zatvoren radi opsežne obnove.

Glavna crkva je važan spomenik vizantijske arhitekture 11. veka. Ima osnovu upisanog grčkog krsta s oktogonalnim visokim tamburom koji nosi poluloptastu kupolu. Unutra se nalaze najbolje sačuvani mozaici iz razdoblja vizantijske dinastije Komnina (oko 1100). Najbolje ih predstavlja slavni mozaik Hrista Pantokratora u unutrašnjosti kupole, ili "Anđeo pred sv. Joakimom".