Mardi Gra je karneval koji počinje dan uoči početka uskršnjeg posta, slavi se u mnogim zemljama širom sveta koji uglavnom imaju većinsku katoličku populaciju. Kao i ostali karnevali Mard Gra označava doba proslave tokom uskršnjeg posta. Obeležava se u februaru i martu. Za vreme proslave se organizuje parada, tokom koje se učesnici maskiraju, plešu i prikazuju cirkuske i druge veštine. Najčuveniji karnevali se organizuju u Rio de Žaneru, Veneciji i Nju Orleansu i privlače hiljade turista širom sveta.[1]

Karneval u Nju Orleansu.

Luizijana je jedina država u kojoj je Mardi Gra zvaničan praznik od 1875. godine. Tokom duge istorije ovog karnevala za vreme rata, vremenskih neprilika i političkih kriza parada je odlagana, ali stanovnici su uvek slavili.

Mardi Gra je izraz na francuskom koji u prevodu znači Masni utorak.  Masni utorak datira još iz paganskih vremena kada su ljudi slavili proleće i plodnost. Sa ekspanzijom hrišćanstva Mardi Gra se proširio preko Rima do ostalih evropskih država. Masni utorak može da bude bilo koji utorak u između trećeg i devetog marta u zavisnost kada pada Uskrs te godine. Sezona karnevala počinje od šestog januara i traje sve do Masnog utorka. U toku tog perioda kroz grad pođe oko 75 parada, grad od karnevala ima direktnu zaradu od 164 miliona dolara.

Istorija uredi

Prvi Mardi Gra u Nju Orleansu se održao 3. marta 1699. godine kada su francuski istraživači stigli na područje današnjeg Nju Orleansa u Luizijani. Doseljenici su održali malu proslavu i to mesto nazvali po Masnom utorku tj. Mardi Gra. U narednim decenijama stanovnici mesta su nastavili da proslavljaju praznik Mardi Gra organizujući ulične zabave, maskirane balove i bogate večere. Dolaskom Španaca ukinuta je proslava Mardi Gra. Tako je bilo sve dok Luizijana nije postala deo Sjedinjenih Američkih Država 1812. godine. 1837. godine  je zabeležena prva parada Mardi Gra koja se održala u Nju Orleansu. 1857. godine tajno društvo bogatih ljudi iz Nju Orleansa koje se zvalo „Mistick Krewe of Comus“ je organizovalo paradau Mardi Gra i time cy postali zvanični organizatori parade sve do danas.[2][3][4]

Efekti uragana Katrine uredi

Nesreća koju je uzrokovao uragan Katrina avgusta 2005. godine je pokrenula diskusiju o proslavi Margi Gra karnevala u budućnosti, međutim ekonomski efekti karnevala su oduvek bili veoma bitni za oporavak grada. Uz veliki napor 2006. godine je ipak održana parada, kostimi i dizajn paradnih kola su bili veoma satirični i tematski posvećeni uraganu.[5][6][7]

 
Nju Orleans posle uragana Katrine

Tradicionalne boje uredi

Zvanične boje karnevala su zelena, zlatna i  ljubičasta  koje su osmišljene 1872. godine od stane organizacije „Rex". I ako je simbolika boja karnevala nepoznata, danas postoji teorija koja simboliku boja povezije sa heraldikom. Ljubicasta boja asocira na aristokratiju, bela  boja je izbegavana iz razloga što se često koristila na raznim zastavama drugih država. Redosled boja je zelena, zlatna i ljubičasta i poštuje pravilo tinkture prema kom zlatna ili srebrna treba da stoje između druge dve boje.[8][9][10]

Maske i kostimi uredi

U Nju Oreansu maske i kostimi  retko javno nose pre Masnog utorka ljudi koji ne pripadaju društvenim organizacijama koje organizuju Mardi Gra ali ih redovno nose na Masni utorak. Na Masni utorak zakon koji zabranjuje javno maskiranje je suspendovan tog dana. Banke su zatvorene a radnje stavljaju obaveštenja u kome mole građane da skinu  svoje maske pre ulaska. Na ovaj način se uspostavlja red u gradu tokom tog dana.

Pod terminom ” Throws” se podrazumevaju predmeti koji se bacaju učesnicima parade i gledaocima sa paradnih kola. Do 60-ih godina dvadesetog veka  najčešće su se bacale trake od staklenih kuglica koje su   prvo uvožene iz Japana a zatim i iz Čehoslovačke. Posle 60-ih godina dvadesetog veka plastične  kuglice  su zamenile staklene zato što su bile jeftinije i trajnije od staklenih kuglica. Plastične kuglice su ce prvobitno uvozili iz Hongkonga, potom sa Tajvana i u skorije vremena iz Kine. Tokom 90-ih godina ljudi su izgubili interesovanje za plastične kuglice ostavljajući ih na zemlji i time povećali količinu smeća, koji je postao jedan od bitnih problema za  grad Nju Oreans.[11][12][13]

 
Maske za vreme parada u Nju Orleansu

Problem sa plastičnim otpadom uredi

Danas, postoje organizacije kao sto je „Verdi Gras“ i grupe ljudi širom Nju Orleansa  koje su posvećene cilju da učine praznik Mardi Gra održivim za životnu sredinu. Stanovnik Nju Orleansa koji je ujedno i član društvene organizacije  koja organzuju parade kaže kao je grad nekad merio uspeh Mardi Gra po količini otpada koja je iz njega ostala.

  Tokom 2018 godine sanitarne službe grada su skupile  preko 1 200 tona otpada posle parada. Jedno od rešenja za ovaoj problem je da se ponovo upotrebe kuglice koje se bace svake godine. Jedna od neprofitabilanih organizacija skuplja kugluce posle parade i angažuju ljude koji imaju probleme  u mentalnom razvoju da poprave ukrase  koje ponovo prodaju društvenim organizacijama. Još jedno od mogućih rešenja nudi biolog sa drzavnog univerziteta u Luizijani koji razvija tehnologiju biorazgradivih kuglica koje bi bile napravljene od jedne vrsta alge. Na žalost ništa ne moze da se uporedi sa cenom jeftinih plasticnih kuglica.

Najpoznatiji Mardi Gra festivala u svetu uredi

Verakruz (Meksiko) uredi

U Verakruzu u Meksiko karneval počinje 8 dana pre posta u kome se spaljuje lik satane ili nepopularna politička figura u znak mržnje. Za vreme parada među decom biraju kraljicu i kralja karnevala. Kulminacija karnevala je ironicna sahrana Huana koji predstavlja simbol festivala.

Trinidadu i Tobago uredi

Glavni grad države Trinidad i Tobago čuven je po svojim karnevalima. Reč je o najvećem događaju takvog tipa na Karibima, tokom kojeg se često prepliću proslave robova" s katoličkim običajima. U Trinidadu i Tobagu karneval se proslavlja izvođenjem metal muzike tokom cele noći dok na sve strane leti boja, ulje i istopljena cokolada.

Venecija uredi

U Veneciji koja se smatra majkom svih Mardi Gra proslava jer je karneval prvi put organizovan jos u 13 veku. Kada je upotrebljena reč karneval što znači sa latinskog  carne(meso) i vale(zbogom) oprostaj  od mesa. Karneval počinje dve subote pre čiste srede i završava se na veliki četvrtak. Za to vreme možete da uživate u raznim koncertima i paradama koje su besplatne za posetioce.

Keln uredi

U Kelnu u Nemačkoj proslave počinju 11  novembra u 11 sati pre podne  i dešavaju se tokom cele zime. Organizuju se stotine događaja ukljulujući parade, balove i koncerte. U nekim delovima Nemačke ljudi oblače smesne kostime.

Rio de Žaneiro uredi

Najpoznatiji i najveći karneval na svetu održava se svake godine u Riju de Žaneiru. Reč je o jednom od najvažnijih događaja za brazilsku kulturu, koji počinje 40 dana pre Uskrsa. Na ulice tada izlazi nekoliko miliona ljudi, pleše se samba, a zabava traje u celom gradu.

Reference uredi

  1. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 16. 02. 2016. g. Pristupljeno 21. 03. 2020. 
  2. ^ Creecy, James R. (1860). Scenes in the South, and other miscellaneous pieces. New York Public Library. Washington, T. McGill, printer. 
  3. ^ Book sources (na jeziku: engleski), Pristupljeno 2020-03-21 
  4. ^ Author, No. „Coloquios | 2007”. journals.openedition.org (na jeziku: španski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  5. ^ „Tandem float ban: 'It's a real problem' says Carnival historian Laborde”. WWL. Pristupljeno 2020-03-21. 
  6. ^ Gray Television (na jeziku: engleski), 2020-03-11, Pristupljeno 2020-03-21 
  7. ^ report, Staff. „Tandem floats eliminated from remaining parades after Endymion accident, officials say”. NOLA.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  8. ^ „The Truth About Carnival's Colors”. My New Orleans (na jeziku: engleski). 2017-02-13. Pristupljeno 2020-03-21. 
  9. ^ Book sources (na jeziku: engleski), Pristupljeno 2020-03-21 
  10. ^ Book sources (na jeziku: engleski), Pristupljeno 2020-03-21 
  11. ^ „Beads, Bodies, and Trash: Public Sex, Global Labor, and the Disposability of Mardi Gras, 1st Edition (Paperback) - Routledge”. Routledge.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  12. ^ https://claudiacopeland.com/uploads/3/5/5/6/35560346/_hjno_its_not_all_bon_temps.pdf
  13. ^ Patterson, Alice (2020-01-24). „Creating An Amazing Mardi Gras Event”. Oddle Entertainment Agency (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi