Marezige (ital. Marèsego mapezego)[1] je raštrkano naselje u severozapadnoj Istri nad dolinom Dragonje u Sloveniji, 10 km istočno od Kopra u čijem je sastavu Opštine.

Marezige - Maresego
Administrativni podaci
DržavaSlovenija
OpštinaKopar
Stanovništvo
 — (2011)561
Geografske karakteristike
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina224,3 m
Ostali podaci
Poštanski broj6273 Marezige (Marèsego)
Registarska oznakaKP

Geografija uredi

Marezige se nalaze na putu uzduž doline Dragonje (prolazi kroz Vanganel) smešten na severnoj flišnoj uzvisini s koje se pruža panoramski pogled na Kopar i Tršćanski zaliv te na dolinu Dragonje. Prostrano je naselje, između doline rečice Badaševice na severu i potoka Rokave na jugu, koje čine kompleks sela i raštrkanih kuća na prostranoj padini. Na vrhu brda je zaselak Burji, a niže, na koti od 200 do 288 m n/v je središnji deo oko crkve koja se nalazi na zaravni. Na severnoj padini su zaselci Sabadini i Bržani, a na južnoj Bernetiči i Rokavci. Od središta prema vali Dragonje vodi put do Truške (ital. Truscolo di Paugnano), a prema zapadu je putu za Pomjan[2], Na lokalnom putu za Babiče ima više novogradnji.

 
Vinska fontana u središtu mesta

Ovo važno poljoprivredno područje od 4,23 km² okruženo je vinogradima, nasadima višanja i obrađenom zemljom[3].

Poreklo imena, Postoji više teorija o etimologiji ovog toponima, a pozivaju se na latinske korene: Marraensicu u značenju kamenitog ili peščanog tla; Marensices ili Mare secum, suvo more (maresecum > marezegum > marezego > marezige). Moguće je da nastalo i od ličnog imena Marius, tj. izvedenica tog imena. U prošlosti mesto se zvalo Corte di Maresego (Korte di Marezego) te Marriego i Marengo.

Znamenitosti uredi

  • Parohijalna crkva, središte čitavog naselja posvećena je Svetom krctu. Glavna je fasada ukrašena sa dve kolone s kapitelima od kamena iz okolice. Portal je iz belog krečnjaka. U unutrašnjost, sa dve polukružne kapelice i sa dva oltara, je sva dekorirana, kako zidovi tako i krov; na centralnom oltaru je prikaz raspeća iz XVIII. v., a na prvom desnom oltaru je prikaz SS. Petra i Paula, kasna imitacija Karpača.
  • Crkveni toranj ispred pročelja crkve ima kvadratnu bazu, a unutra ima kameno kružno stubišta, osvetljeno otvorima, a na vrhu zvonika je u belom kamenu uklesana godina gradnje (1870). Sama crkva je izgrađena 1550. U Marezigama postoje još dve crkvice, posvećene sv. Ivanu i Madoni.
  • Na severu Mareziga je selo Burji okrenuto prema dolini Kopra odakle se pruža vidik. Mesto je doživjelo 1943. istu sudbinu kao i Marezige, spaljeno je od strane nacista.
 
Zvonik

Istorija uredi

Istorija Mareziga vezana je uz prošlost Kopra. Padom Akvilejske patrijaršije Iako je Kopar od 1279. je pod Venecijanskom republikom, Marezige ostaju pod Akvilejskom patrijaršijom pa tek njenim padom 1420. dolaze pod vast Mlečana. Od 1815. je pod Austrijskim carstvom.

Od 1849., u okviru Austrijskog Primorja. Marezige postaju parohija, boravište biskupa i samostalna opština koja je obuhvatala sela Babiči, Boršt, Čentur, Glem, Labor, Lopar, Montinjan, Popetre, Trsek, Truške, Vanganel i Zabavlje, danas sve pod opštinom Kopar[4].

Između dva rata je u sastavu Kraljevine Italije kao samostalna opština Provincije Istre (Julijska krajina). U maju 1921, za vreme političkih izbora u mestu dolazi do nereda i pobune Marežgana protiv fašista, koje su doveli i do žrtava (troje ubijenih i više ranjenih) kojima je podignyt cpomenik[5].

Nakon kapitulacije Italije 8. IX. 1943. dolazi do općeg antifašističkog ustanka da bi u oktobru nastupila nacistička ofenziva (Rastrellamento) kada je mesto granatirano i spaljeno.

Nakon oslobođenja 1945. od septembra 1947. do jeseni 1954. deo je Zone B Slobodne Teritorije Trsta, a nakon toga dolazi u sastav Slovenije u jugoslavenskoj federaciji.

Stanovništvo uredi

Prema podacima Statističkog ureda RS, Mrezige su 2020. imale 561 stanovnika[6].

Broj stanovnika po popisima[7]
1991 2002 2011
373 410 480

Reference uredi

  1. ^ : Gemeindelexikon, der im Reichsrate Vertretenen Königreiche und Länder. Bearbeit auf Grund der Ergebnisse der Volkszählung vom 31. Dezember 1900. Herausgegeben von der K.K. Statistischen Zentralkommission. VII. Österreichisch-Illyrisches Küstenland (Triest, Görz und Gradiska, Istrien). Wien 1906 pp. 52
  2. ^ „Mapcarta”. Mapcarta (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-04-07. 
  3. ^ Vinčec, Milan (2009). Istra: Koper, Izola, Piran: kulturno turistični vodnik. Koper, Arsvideo
  4. ^ ”Annali Storici” y Istria, storia, arte, cultura, Dario Alberi, Edizioni Lint Tpct
  5. ^ „Il comune ha restaurato il monumento ai caduti a Marezige • Capodistria”. www.koper.si (na jeziku: italijanski). 2021-06-17. Pristupljeno 2022-04-07. 
  6. ^ „Prebivalstvo po naseljih, podrobni podatki, Slovenija, 1. januar 2020”. www.stat.si. Arhivirano iz originala 16. 12. 2020. g. Pristupljeno 2022-04-07. 
  7. ^ Slovenije., Statistični urad Republike (1996—1997). Prebivalstvo Republike Slovenije. Urad. OCLC 761407119.