Marija Obrenović (devojačko Elena Marija Katardži (rum. Elena Maria Catargiu); Jaši, 1831. — Drezden, 16./4. jul 1876) bila je rumunska plemkinja udata za Miloša Obrenovića, sina gospodara Jevrema i Tomanije Obrenović.[1] U tom braku rodila je 1854. godine budućeg kralja Srbije Milana Obrenovića.

Marija Obrenović
Lični podaci
Datum rođenja1831.
Mesto rođenjaJaši, Kneževina Moldavija
Datum smrti16. jul 1876.(1876-07-16) (44/45 god.)
Mesto smrtiDrezden, Nemačko carstvo
Porodica
SupružnikMiloš Obrenović
PotomstvoMilan Obrenović, Alexandru Al. Ioan Cuza
RoditeljiKostin Katardži
Smaranda Balš
DinastijaKatardži

Kao udovica bila je ljubavnica rumunskog kneza Aleksandra Joana Kuze, kojem je rodila dva vanbračna sina, Aleksandra i Dimitrija. Decu je usvojila Kuzina supruga Elena, koja nije mogla da rađa. Izvršila je Marija samoubistvo 1876. godine u Drezdenu, a počiva u porodičnoj grobnici Katardži u Jašiju. Prethodno je bila pokopana u pravoslavnoj crkvi Sv. Spiridona.[2]

Porodično stablo uredi

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Kostin Katardži
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Marija Obrenović
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
3. Smaranda Balš
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Porodica uredi

Supružnik uredi

ime slika datum rođenja datum smrti
Miloš Obrenović
 
25. novembar 1829. 20. novembar 1861.

Deca uredi

ime slika datum rođenja datum smrti supružnik
Tomanija Obrenović 1852. 1852. umrla u detinjstvu
Kralj Milan
 
22. avgust 1854. 11. februar 1901. Kraljica Natalija

Deca iz vanbračne veze sa Aleksandrom Joanom Kuzom uredi

ime slika datum rođenja datum smrti supružnik
Aleksandru II Joan Kuza između 1862. i 1864. 1889. Marija Moruzi
Dimitrije Kuza 1865. 1888. umro u mladosti, izvršivši samoubistvo
  • oba sina su zvanično usvojena od strane Aleksandra Jona Kuze i njegove supruge Elene Roseti, koja nije mogla da ima decu.

Izvori uredi

2.[1]

Spoljašnje veze uredi

  1. ^ Mircea Duțu, „Maria Obrenovici, amanta care îl strivește pe marele Cuza Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. avgust 2013)”. Historia, pristupljeno 18. septembra 2013.
  2. ^ https://domeniulmanasia.ro/istoric/