Marija Pavlovna (1786—1859)
Marija Pavlovna (rus. Мария Павловна, rođena 16. februara 1786. u Sankt Peterburgu, umrla 23. juna 1859. u Vajmaru) bila je ruska princeza, ćerka cara Pavla I i vojvotkinja po udaji za vojvodu Karla Fridriha.
Marija Pavlovna | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Ana Pavlovna |
Datum rođenja | 16. februar 1786. |
Mesto rođenja | Sankt Peterburg, Ruska Imperija |
Datum smrti | 23. jun 1859.73 god.) ( |
Mesto smrti | Vajmar, Nemačka konfederacija |
Porodica | |
Supružnik | Karl Fridrih, veliki vojvoda od Saks-Vajmar-Ajzenaha |
Potomstvo | Marie of Saxe-Weimar-Eisenach, Augusta od Saks-Vajmar-Ajzenaha, Charles Alexander, Grand Duke of Saxe-Weimar-Eisenach |
Roditelji | Pavle I Marija Fjodorovna |
Dinastija | Romanov |
Biografija uredi
Rođena je 16. februara 1786. godine u Sankt Peterburgu, kao treća ćerka i peto dete oca Pavla I i majke Marije Fjodorovne iz Virtemberga (Sofija Dorotea devojačko). Kao dete nije bila naročito lepa. Njena baka Katarina II je primetila njen istančan talenat za klavir, ali je ipak više volela da je rođen dečak. Njen učitelj muzike bio je Đuzepe Sarti. Posle babine smrti njen otac postaje novi imperator Rusije.
Dana 3. avgusta 1804. udaje se za Karla Fririha,[1] naslednika Velikog vojvode Saks-Vejmar-Ajzenaha (2. februara 1783—8. jula 1853). Mladenci su boravili u Sankt Peterburgu devet meseci, pre odlaska u Vajmar. Tamo su Mariju dočekali svečano, kako je opisao Kristif Martin Vilend: "Najveći praznik sa vatrometom, šetnjom, komedijom, rasvetom je bila svuda unaokolo i iskrena radost pri dolasku naše nove princeze" .
Marija Pavlovna bila je zainteresovana za umetnost i nauku. Bila je zaštitnica umetnosti, nauke i socijalne zaštite u siromašnom Velikom vojvodstvu sa sedištem u Vajmaru. Pohađala je deset kurseva na Univerzitetu u Jeni i bila je glavni inicijator za osnivanje Falk instituta u Vajmaru. Za svog sina Čarlsa Aleksandra kao mentora odabrala je ženevskog učitelja, Frederika Soreta, koji je bio odlično upoznat sa radom Johana Volfgang Getea. Kasnije je zvala i Franca Lista u Vajmar, kako bi obnovila lokalnu umetnost i kulturu koja je bila prepoznatljiv znak Vajmara.[2] On je boravio tu od 1842. do 1848. godine, ali pošto je Vojvotkinja sve slabije čula nije mogla da čuje premijeru Vagnerove opere Loengrin u Vajmaru 28. avgusta 1850. godine. Takođe poznate su bile literarne večeri, gde su naučnici sa susednog Univerziteta Jena i drugi širom vojvodstva bili pozvani da predaju različite teme. Gete je o njoj govorio kao jednoj od najvrednijih žena tog vremena
Porodično stablo uredi
16. Frederik IV od Danske | ||||||||||||||||
8. Karl Fridrih, vojvoda od Holštajn-Gotorpa | ||||||||||||||||
17. Hidvig Sofija od Švedske | ||||||||||||||||
4. Petar III | ||||||||||||||||
18. Petar I | ||||||||||||||||
9. Ana Petrovna | ||||||||||||||||
19. Katarina I | ||||||||||||||||
2. Pavle I Petrovič | ||||||||||||||||
20. Džon Luis I | ||||||||||||||||
10. Kristijan August | ||||||||||||||||
21. Kristina Elonora | ||||||||||||||||
5. Katarina II | ||||||||||||||||
22. Kristijan August | ||||||||||||||||
11. Johana Elizabeta od Holštajn-Gotorpa | ||||||||||||||||
23. Albertina Frederika | ||||||||||||||||
1. Marija Pavlovna | ||||||||||||||||
24. Frederik Čarls | ||||||||||||||||
12. Karl Aleksandar, vojvoda od Virtemberga | ||||||||||||||||
25. Eleonora Džulian | ||||||||||||||||
6. Fridrih II Eugen | ||||||||||||||||
26. Anselm Franc | ||||||||||||||||
13. Marija Augusta od Turna i Taksisa | ||||||||||||||||
27. Marija Ludovika | ||||||||||||||||
3. Marija Fjodorovna | ||||||||||||||||
28. Filip Vilijam | ||||||||||||||||
14. Frederik Vilhem | ||||||||||||||||
29. Džoana Šarlot | ||||||||||||||||
7. Frederika Doroteja | ||||||||||||||||
30. Fridrih Vilhelm I | ||||||||||||||||
15. Sofija Doroteja Pruska | ||||||||||||||||
31. Sofija Doroteja Hanoverska | ||||||||||||||||
Potomci uredi
Marija i Karl su imali četvoro dece:
- Pavle Alekander Karl Konstantin Frederik August(25. septembar 1805, Vajmar − 10. april 1806, Vajmar)
- Marija Luiza Alekandrin (1808−1877), udala se za Karla iz Pruske
- Augusta Luiza Katarina (1811−1890), udala se za Vilhema I i postala nemačka carica.
- Karl Aleksandar August Johan (1818−1901)
Reference uredi
- ^ „Pawlowna, Pavlovna, Paulowna, Paulovna, Maria, geb. Romanowa, Romanow, Großherzogin von Sachsen-Weimar-Eisenach”. ophie-drinker-institut.de. Pristupljeno 15. 11. 2017.
- ^ (jezik: ruski)„Dom Romanovыh. Эnciklopediя biografiй (174. str)”. ophie-drinker-institut.de. Pristupljeno 15. 11. 2017.
Literatura uredi
- Grey, Ian (2016). The Romanovs. New Word City. ISBN 978-1-61230-954-5.
- Jena, Detlef, Maria Pawlowna. Großherzogin an Weimars Musenhof, Regensburg 1999.
- Ihre Kaiserliche Hoheit. Maria Pawlowna. Zarentochter am Weimarer Hof, ed. Stiftung Weimarer Klassik und Kunstsammlungen, Weimar, Weimar 2004.
Spoljašnje veze uredi
- (jezik: ruski) ЭSBE/Mariя Pavlovna, dočь Pavla I