Mel Gibson (engl. Mel Columcille Gerard Gibson; Pikskil, 3. januar 1956) američko-australijski je filmski glumac, režiser i producent.[1] Postao je poznat po filmovima Pobesneli Maks i Smrtonosno oružje, a kasnije i po filmu Hrabro srce za koji je dobio brojne nagrade. Pipl magazin ga je 1985. godine proglasio za najseksepilnijeg muškarca na svetu.

Mel Gibson
Mel Gibson na Kanskom filmskom festivalu (2016)
Lični podaci
Puno imeMel Kolumsil Džerard Gibson
Datum rođenja(1956-01-03)3. januar 1956.(68 god.)
Mesto rođenjaPikskil (Njujork), SAD
Porodica
SupružnikRobin Mur (1980—2011)
Veza do IMDb-a

Mladost uredi

Gibson je rođen u Pikskilu, Njujork kao šesti od jedanaestoro dece, i kao drugi sin Hatona Gibsona, pisca. Njegova majka Ana Rajli je rođena u SAD u porodici irskih migranata.[2] Nakon što je Gibsonov otac osvojio televizijsku nagradu Žiopardi! (Izazov), 1968, iz protesta protiv Vijetnamskog rata, porodica se preselila u Australiju. Otac je, u stvari, bio uplašen da se njegov najstariji sin može mobilizovati, i bio je ubeđen da su promene u američkom društvu bile nemoralne.[3]

Karijera uredi

Pregled uredi

Gibson je dobijao prilično povoljne kritike od filmskih kritičara kada je prvi put ušao u svet filma, čak je bio i upoređivan sa nekoliko klasičnih filmskih zvezda. Godine 1982. Vinsent Kenbi napisao je: "Gospodin Gibson se seća mladog Stiva Mekvina ... Ne mogu da definišem " kvalitet zvezde ", ali šta god da je to, gospodin Gibson to ima u sebi".[4] Gibsonove uloge u seriji filmova "Pobesneli Maks" i "Smrtonosno oružje" donele su mu naziv "akcioni heroj".[5] Kasnije je Gibson proširen na različite glumačke projekte, uključujući i drame poput "Hamleta". Oprobao se i na poljima van glume kao producent i direktor sa: Čovek bez lica, 1993; Hrabro srce, 1995; Strast Hrista, 2004. godine; i Apokalipsa, 2006. Žes Kejžl je uporedio Gibsona sa Keri Grantom, Šon Konerijem i Robertom Redfordom.[6] Koneri je jednom nagovestio da bi Gibson trebalo da igra sledećeg Džejmsa Bonda. G. Gibson je odbio ulogu.[7]

Pozornica uredi

Gibson je studirao na Nacionalnom institutu dramske umetnosti (NIDA) u Sidneju. Studenti na NIDA su klasično obučavani u britanskoj teatarskoj tradiciji, a ne u pripremi za Filmove. Kao učenici, Gibson i glumica Judi Dejvis odigrali su uloge u Romeu i Juliji, a Gibson je igrao ulogu kraljice Titanije u eksperimentalnoj produkciji Midnajts samernajt drim. Posle diplomiranja 1977, Gibson je odmah počeo raditi na snimanju Pobesnelog Maksa, ali nastavio je da radi kao scenski glumac i pridružio se Državnom pozorišnom društvu Južne Australije u Adelaideu. Najnovija pozorišna predstava Gibsona, nasuprot Sisi Spejsek-u, bila je 1993. produkcija Lav Letersa od strane A. R. Garni, u Teluridu, Kolorado.[8]

Australijska televizija i film uredi

Za vreme dok je bio student u NIDA-u, Gibson je napravio svoj debi u 1977 filmu Letnji grad, za koji je plaćen 400 dolara.[9] Gibson je zatim igrao glavnog lika u filmu Pobesneli Maks (1979). Za ovu ulogu je plaćen 15.000 dolara. Ubrzo nakon pravljenja filma, napravio je sezonu sa Saut Austrejlijan teatar kompani. Posle Pobesnelog Maksa, Gibson je takođe igrao mentalno zaostao mladić u filmu Tim.[10] Tokom ovog perioda, Gibson se pojavio i kao gost u australijskim televizijskim serijama. On se pojavio u seriji Salivens kao pomorski poručnik Rej Henderson,[11] u policijskoj seriji Kap šop, i u pilot epizodi serije "Kazna" koja je proizvedena 1980, prikazana 1981.[11]

Gibson je glumio u filmu čija se radnja održava u Drugom svetskom ratu, Atek Fors Z, koji nije pušten u javnost do 1982. godine kada je Gibson postao veća zvezda. Režiser Peter Veir je postavio Gibsona za jednog od vodećih glumaca u kritički priznatoj drami Galipolje iz Prvog svetskog rata, u kojem dobija ulogu za najboljeg glumca iz Australijskog filmskog instituta. Film Galipolje je takođe pomogao Gibsonu da dobije reputaciju ozbiljnog, svestranog glumca. Nastavak Poludeli Maks 2 bio je njegov prvi hit u Americi (objavljen kao Roud Vorior). Godine 1982. Gibson je ponovo privukao kritike u romantičnom trileru Petera Veir-a "Godina življenja opasno". Nakon jednogodišnje pauze od filma koja je počela nakon rođenja njegovih sinova blizanca, Gibson je preuzeo ulogu Flečera Kristijana u filmu Pobuna na brodu Baunti 1984. godine. Gibson je prvi put zaradio milion dolara u filmu Pobesneli Maks 3 1985. godine.[12]

 
Mel Gibson za vreme snimanja filma Hrabro srce.
 
Mel Gibson 1990.

Privatni život uredi

Gibson se 1980. godine venčao sa Robin Mur, sa kojom je dobio sedmoro dece: Hanu (1980), blizance Edvarda i Kristijana (1982), Vilija (1985), Luisa (1988), Majloa (1990) i Tomija (1999). Po veroispovesti, Mel Gibson je jezuita.

Filmografija uredi

Uloge Mela Gibsona
Godina
Srpski naziv
Izvorni naziv
Uloga
Napomena
1977. Letnji grad Summer City
1977. Nikad ti nisam obećao vrt s ružama I Never Promised You a Rose Garden
1979. Pobesneli Maks Mad Max Maks Rokatanski
1979. Tim Tim
1980. Lančana reakcija The Chain Reaction
1981. Galipolje Gallipoli
1981. Pobesneli Maks 2 Mad Max 2: The Road Warrior Maks Rokatanski
1982. Specijalni odred Attack Force Z
1983. Godina opasnog življenja The Year of Living Dangerously Gaj Hamilton
1984. Pobuna na brodu Baunti The Bounty
1984. Reka The River
1984. Gospođa Sofel Mrs. Soffel
1985. Pobesneli Maks 3 Mad Max Beyond Thunderdome Maks Rokatanski
1987. Smrtonosno oružje Lethal Weapon Martin Rigs
1988. Zora za očajnika Tequila Sunrise
1989. Smrtonosno oružje 2 Lethal Weapon 2 Martin Rigs
1990. Ptica na žici Bird on a Wire
1990. Er Amerika Air America
1990. Hamlet Hamlet
1992. Smrtonosno oružje 3 Lethal Weapon 3 Martin Rigs
1992. Zemlja i američki san Earth and the American Dream
1992. Zauvek mlad Forever Young
1993. The Chili Con Carne Club
1993. Čovek bez lica The Man Without a Face
1994. Maverik Maverick Bret Maverik
1995. Hrabro srce Braveheart Vilijam Volas
1996. Ucena Ransom Tom Malen
1997. Dan očeva Fathers' Day
1997. Teorija zavere Conspiracy Theory Džeri Flečer
1997. Bajka: istinita priča FairyTale: A True Story
1998. Smrtonosno oružje 4 Lethal Weapon 4 Martin Rigs
1999. Naplata duga Payback Porter
2000. Hotel od milion dolara The Million Dollar Hotel
2000. Kokoške u bekstvu Chicken Run Roki (glas)
2000. Patriota The Patriot
2000. Šta žene žele What Women Want
2001. Dnevnik od jednog dolara The One Dollar Diary
2002. Bili smo vojnici We Were Soldiers
2002. Znaci Signs
2003. Acting Lessons: Should Have Looked Like Mel
2004. Paparaci Paparazzi
2007. Sem i Džordž Sam and George
2013. Mačeta ubija Machete Kills Luter Voz
2017. Stig’o ćaća 2 Daddy’s Home 2
2021. Vremenska petlja Boss level
2022. Zločin u Holivudu Last Looks Alister Pinč
2022. Otac Stu Father Stu Bil Long

Reference uredi

  1. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 109. ISBN 86-331-2112-3. 
  2. ^ „Mel Gibson će biti nagrađen na [[ITFA]] ceremoniji”. Rte. Pristupljeno 7. 6. 2018.  Sukob URL—vikiveza (pomoć)
  3. ^ „Da li je pop katolik?”. Dalas observer. Pristupljeno 2003.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  4. ^ „Pregled filma: Nova lica osvetljavaju film”. Njujork Tajms. Pristupljeno 2013.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  5. ^ „Druga strana Mela”. Tajms. Pristupljeno 2000.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  6. ^ „Druga strana Mela”. Tajms. Pristupljeno 2003.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  7. ^ Klarkson, Vensli (1993). Mel Gibson: Živeti opasno. New York: Thunder's Mouth Press. str. 170—171. 
  8. ^ Veler, Robert (17. 7. 1993). Dobrodošli u Telurid - A sad bežite. Asosijejted Pres. 
  9. ^ „Gibson blushes as first screen kiss surfaces”. Sandej tajms (10.7.2005.). Arhivirano iz originala 23. 07. 2010. g. Pristupljeno 7. 6. 2018. 
  10. ^ Aterton, Margot (10. 7. 2005). Ilustrovana enciklopedija australijskog šou biznisa. Sanšajn buks. 
  11. ^ a b Merkado, andri. Super australijske sapunice. Pluto pres australija. 
  12. ^ Valdez, Žo (20. 12. 2007). Pobesneli Maks ispod grmljavine. 

Literatura uredi

  • Klarkson, Vensli (1993). Mel Gibson: Živeti opasno. New York: Thunder's Mouth Press. str. 170—171. 

Spoljašnje veze uredi