Merni mikrofoni su mikrofoni dizajnirani tako da pružaju ravan i bezbojan odziv. Iako se merni mikrofoni mogu koristiti za snimanje zvuka ili ovučavnje, oni su generalno namenjeni za akustičku analizu prostorije.[1]

Merni mikrofon

Uvod uredi

Merni mikrofon je kalibrisan mikrofon namenjen za korišćenje u sistemima gde se mere karakteristike zvuka, kao na primer merenje nivoa zvuka. Oni su generalno skalarni senzori zvučnog pritiska i većinom imaju omnidekcionalnu usmerenost ograničena samo profilom rasipanja njihovih fizičkih dimenzija i karakteristika. Merni mikrofoni su najpreciznija i najpouzdanija klasa mikrofona koji su nam dostupni.

Kvalitet mernih mikrofona se često označavaju sa oznakama "Klasa 1", "Tip 2" itd, što nisu reference za specifikaciju mikrofona već mere nivoa zvuka. Naravno velike performanse ovih mikrofona zahtevaju visoke standarde inženjeringa. Specifikacije mernog mikrofona su svakako u drugačijoj ligi u odnosu na druge klase mikrofona - ali ni jedan mikrofon nikada ne može biti savršen. Iz tog razloga se merni mikrofoni kalibrišu, jer se tada njihove karakteristike "fino" podese i njihovo ponašanje postaje predvidivo.

Kalibracija mernog mikrofona uredi

Da bi se radilo naučno merenje sa mikrofonom, njegova precizna osetljivost mora biti poznata (u voltima po paskalu). S obzirom da je osetljivost mikrofona podložna promenama tokom radnog veka mikrofona, neophodno je redovno kalibrisati merne mikrofone. Ova usluga se nudi od strane nekih proizvođača mikrofona kao i od strane sertifikovanih nezavisnih laboratorija. Sve mikrofonske kalibracije se mogu povezati sa osnovnim standardima sa nacionalnih univerziteta za merenje kao što su Nacionalni univerzitet za fiziku u Ujedinjenom Kraljevstvu,[2] PTB u Nemačkoj i NIST[traži se izvor] u Americi, gde se recipročna kalibracija međunarodno prepoznaje kao sredstvo za realizaciju primarnog standarda.

Osetljivost mikrofona varira sa frekvencijom (kao i sa ostalim faktorima kao što su uslovi sredine merenja) i iz tog razloga se u većini slučaja meri sa više varijacija osetljivosti, svaka za specifični frekventni opseg. Osetljivost mikrofona može zavisiti i od vrste zvučnog polja kojem je izložena, zbog čega se mikrofoni često kalibrišu na više zvučnih polja. U zavisnosti od njihove upotrebe merni mikrofoni se moraju testirati periodično (svake godine ili svakog meseca), i posle svakog događaja u kom se mikrofon potencijalno oštetio, kao u slučajevima gde je mikrofon pao ili je bio izložen prevelikom nivou zvuka na kojem uređaj nije namenjen da radi.

Frekventni odziv uredi

Termin "frekventni odziv" se generalno koristi i kod inženjera zvuka i kod proizvođača mikrofona kada opisuje određenu mikrofonsku sposobnost da transformiše složene zvučne signale u električne signale.

Frekventni odziv će ukazati da li mikrofon pokazuje izvor zvuka verno ili sa nekom "manom". Zbog toga je informacija o rasponu frekvencije mikrofona verovatno najvažnija stavka mikrofonovog akustičko-elektronskog kvaliteta i uvek treba biti navedena od strane proizvođača. Međutim mikrofon će prirodno menjati frekvencijski odziv u zavisnosti od pravca izvora zvuka pa čak i od akustičke osobine prostora u kome je postavljen. Ozbiljniji proizvođači za svoj mikforon uglavnom navode više frekvencijskih odziva kako bi kupcu dali bogatiju sliku o proizvodu.

Reference uredi

  1. ^ Measurement Microphones (BR0567-12) - Brüel & Kjær
  2. ^ Minelli, C.; Clifford, C.A. (2012). „The role of metrology and the UK National Physical Laboratory in Nanotechnology”. Nanotechnology Perceptions. 8: 59-75. 

Spoljašnje veze uredi