Milan Ž. Trajković

Milan Ž. Trajković (Leskovac, SFR Jugoslavija, 9. decembar 1989) srpski je istoričar koji živi u Nišu.

Milan Trajković
Datum rođenja(1989-12-09)9. decembar 1989.
Mesto rođenjaLeskovacSFRJ
UniverzitetUniverzitet u Nišu
ZanimanjeMaster istoričar

Biografija

uredi

Osnovnu školu „Trajko Stamenković“ i Gimnaziju, kao i Turističko–ugostiteljsku školu, smer Turistički tehničar završio je u Leskovcu. Kao gimnazijalac učestvovao je dva puta u srednješkolskom takmičenju „Susreti s prošlošću“ u organizaciji mladih istraživača Srbije, Udruženja za društvenu istoriju – EUROCLIO EUSTORY – History Network for Young Europeans, KӦRBER STIFTUNG iz Hamburga, gde je sa svojim radom „Prva žena pisac pozorišnih komedija u Leskovcu“ ušao u krug pobednika i dobio Diplomu čime je stekao mogućnost odlaska na akademije u Berlinu (Nemačka), Sankt Peterburgu (Rusija) ili u Tromzou (Norveška). Sa prvim radom „Naše stvaranje – književno ogledalo Leskovca (1953 – 1963)“ sa kojim je učestvovao na ovom takmičenju ušao je u finalni izbor[1].

Školske 2008/2009. godine upisao je na Filozofskom fakultetu u Nišu Departman za Istoriju. Na prijemnom ispitu osvojio je prvo mesto. Diplomirao je 2012. godine kod profesora dr Zorana Đorđevića na temu „Političke prilike u Leskovcu od 1900. do 1914. godine“ sa ocenom 10. Iste, 2012. godine upisao je master studije na Filozofskom fakultetu u Nišu, a mentor na ovim studijama bio mu je profesor dr Slaviša Nedeljković. Master rad na temu „Oružani sukobi srpskih i bugarskih četa na prostoru Stare Srbije od 1904. do 1908. godine“ odbranio je 2015. godine sa ocenom 10. Istraživanja za ovu temu je sproveo u Arhivima Leskovca, Vranja i Državnim arhivima u Skoplju i Sofiji. Komisiju za odbranu master rada sačinjavali su profesori dr Suzana Rajić sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, dr Slaviša Nedeljković i dr Božica Mladenović. Studije Istorije završio je sa prosečnom ocenom 8,91[2].

Naučno-istraživački rad

uredi

Naučno-istraživačkim radom počeo je da se bavi u toku studiranja. U drugoj godini studija izdao je knjigu pod nazivom „Natalija Arsenović Dragomirović“, a 2010. godine učestvovao je na naučnom skupu „Kulturno – istorijska baština juga Srbije XIII“ sa radom „Prilozi za biografiju prote Dragutina M. Đorđevića“. Sa temom „Bugarska propaganda u južnim delovima Stare Srbije uoči Prvog svetskog rata“ učestvovao je na naučnom skupu „Kulturno – istorijska baština juga Srbija XV“. Filozofski fakultet u Nišu je 2014. godine organizovao naučni skup sa međunarodnim učešćem pod zajedničkim radnim nazivom „Nauka i savremeni univerzitet 4“, a temu koju je izlagao nosila je naziv „Delovanje VMRO u Kumanovskoj kazi Skopskog sandžaka 1904/1905. godine“. Na sledećem naučnom skupu sa međunarodnim učešćem pod zajedničkim radnim nazivom „Nauka i savremeni univerzitet 5“ pročitao je svoj rad na temu „Vardarska dolina – jabuka razdora između Srba i Bugara 1885 - 1903“. Svoje radove objavljuje u „Leskovačkom zborniku“, zborniku radova u izdanju Narodnog muzeja u Leskovcu. Opseg njegovog interesovanja jeste Nacionalna i opšta istorija od 1804. do 1918. godine. Pod okriljem Matice srpske grupa naših eminentnih istoričara i naučnih radnika, okupljena oko ideje Aleksandra Foriškovića, poduhvatila se velikog i veoma važnog posla na izradi Srpskog biografskog rečnika. Radom na Srpskom biografskom rečniku do smrti u junu 2012. godine rukovodio je akademik Čedomir Popov. Poziv za ovaj posao dobio je i Milan Trajković, te ubrzo postaje saradnik Matice Srpske iz Novog Sada. Svoje istorijske članke o prošlosti Leskovca u kraćoj formi objavljivao je na internet portalima Jugmedija, Jugpres, Dnevnik Juga, Moj grad Leskovac, Vesti i Oglasi Juga, Medija Centar 016. Praunuk je leskovačkog sveštenika protojereja stavrofora Dragutina M. Đorđevića i unuk prvog radnika Istorijskog Arhiva Milana Đorđevića.[3]

Spisak naučnih i stručnih radova

uredi
  • Milan Ž. Trajković, Natalija Arsenović Dragomirović, Leskovac, 2010.
  • Milan Ž. Trajković, Plan objekta zdravstveno – rekreativnog turizma sreza Leskovac 1966. godine, Leskovački zbornik L, Leskovac, 2010, 363 – 372.
  • Milan Ž. Trajković, Prilozi za biografiju prote Dragutina M. Đorđevića, Leskovački zbornik LI, Leskovac, 2011, 395 – 404.
  • Milan Ž. Trajković, Naše stvaranje – književno ogledalo Leskovca (1953—1963), Leskovački zbornik LII, Leskovac, 2012, 261 – 274.
  • Milan Ž. Trajković, Znameniti Leskovčani XIX veka u delima akademika Vladimira Stojančevića, Leskovački zbornik LIV, Leskovac, 2014, 113 – 124.
  • Milan Ž. Trajković, Bugarska propaganda u južnim delovima Stare Srbije uoči Prvog svetskog rata, Leskovački zbornik LV, Leskovac, 2015, 35 – 48.
  • Milan Ž. Trajković, Delovanje VMRO u Kumanovskoj kazi Skopskog sandžaka 1904/1905. godine, NISUN 4, Država, demokratizacija i kultura mira, tematski zbornik radova, Niš, 2015, 81 – 92.
  • Milan Ž. Trajković, Vardarska dolina - „jabuka razdora između Srba i Bugara“ 1885 – 1903., Leskovački zbornik LVIII, Leskovac, 2018, 99 – 110.

Izvori

uredi
  1. ^ Natalija Arsenović Dragomirović, Biografija, Leskovac, 2010, 66.
  2. ^ Medija Centar 016, Milan Ž. Trajković, master istoričar, 50 godina od smrti Milana D. Đorđevića, 2020.
  3. ^ „Milan Trajković - Natalija Arsenović Dragomirović”. 

Spoljašnje veze

uredi