Mile Bjelajac

Политиколог и историчар

Mile Bjelajac (Beograd, 14. april 1955) srpski je politikolog, doktor istorijskih nauka i univerzitetski profesor. Trenutno obavlja funkciju direktora Instituta za noviju istoriju Srbije.

Mile Bjelajac
Lični podaci
Datum rođenja(1955-04-14)14. april 1955.(69 god.)
Mesto rođenjaBeograd,
 FNR Jugoslavija
ObrazovanjeFakultet političkih nauka
Filozofski fakultet
Naučni rad
PoljePolitičke nauke
Istorija
InstitucijaSveučilište u Zagrebu
Univerzitet u Beogradu
Institut za noviju istoriju Srbije

Biografija uredi

Rođen je 14. aprila 1955. godine u Beogradu. Njegov otac je general-pukovnik JNA i narodni heroj Stanko Bjelajac.[1] Osnovnu školu pohađao je u Mostaru, Splitu i Zagrebu. Gimnaziju je završio 1973. godine. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu 1977. godine. Od 1979. do 1983. bio je zaposlen u novinskoj agenciji koja je izdavala časopis Naše teme u Zagrebu, a nakon toga u Centru za teoriju Dr. Vladimir Bakarić pri Istraživačkom centru Edvard Kardelj od 1983. do 1986. u Beogradu. Magistrirao je 1986. godine, temom Vojska Kraljevine SHS 1918—1921 na Filozofskom fakultetu, Odeljenje za istoriju. Doktorsku disertaciju pod nazivom Vojska Kraljevine Jugoslavije 1929—1935 odbranio je 1992. godine na istom Fakultetu. Komisiju su činili Branko Petranović, Andrej Mitrović i Đorđe Stanković. Od 1987. zaposlen je u Institutu za noviju istoriju Srbije kao naučni savetnik, a od 26. januara 2015. godine je direktor Instituta.[2] U periodu od 1993. do 1997. bio je zaposlen na Beogradskom univerzitetu. Gostujući je predavač na više evropskih univerziteta.[3]

Njegove sfere interesovanja su: Istorija vojno-civilnih odnosa, istorija raspada SFRJ, problemi pisanja istorije Jugoslavije, komparativna istorija jugoistočne Evrope. Jedan je od prvih istoričara koji je otvorio problem pisanja vojne i političke istorije Jugoslavije uključujući njen tragičan kraj. Takođe je prvi istraživao vojno-civilne odnose na prostoru bivše SFRJ.[4]

Bibliografija uredi

  • Vojska Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918—1921, Beograd 1988.
  • Vojska Kraljevine SHS/Jugoslavije 1922—1935, Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd 1994.
  • Između vojske i politike. Biografija generala Dušana Trifunovića 1880—1942, INIS-Narodni muzej Kruševac, Beograd-Kruševac, 1997 (koautor sa P. Trifunovićem).
  • Ministri inostranih dela Srbije, Crne Gore i Jugoslavije 1811—1998, Savezno ministarstvo inostranih dela, Beograd.
  • Jugoslovensko iskustvo sa multietničkom armijom 1918—1991, UDI, Beograd 1999.
  • Generali i admirali Kraljevine Jugoslavije (1918—1941). Studija o vojnoj eliti i biografski leksikon, INIS, Beograd 2004.
  • General Dragiša Pandurović, život i svedočenja, INIS-Altera, Beograd 2007.
  • Diplomatija i vojska. Srbija i Jugoslavija 1901—1999, Beograd 2010.
  • Prilozi iz naučne kritike—srpska istoriografija i svet, Beograd 2011. (koautor sa G. Krivokapić - Jović).
  • 1914—2014. Zašto revizija?, Medija centar "Odbrana", Beograd 2014.
  • Komu nužna reviziя istorii?, Algoritm, Moskva 2015.
  • 1914—2014. Zašto revizija?, drugo dopunjeno izdanje, "Prometej", Beograd 2019.

Reference uredi

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi