Milica Rakić
Milica Rakić (Beograd, 9. januar 1996 — Batajnica, 17. april 1999) bila je trogodišnja devojčica iz Srbije, ubijena kasetnom municijom u toku NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije.
Milica Rakić | |
---|---|
Datum rođenja | 9. januar 1996. |
Mesto rođenja | Beograd, SR Jugoslavija |
Datum smrti | 17. april 1999.3 god.) ( |
Mesto smrti | Batajnica, SR Jugoslavija |
Uzrok smrti | pogođena kasetnom municijom u toku NATO agresije na SRJ |
Biografija uredi
Milica Rakić je rođena u Beogradu 9. januara 1996. godine.[1] Njeni roditelji su Žarko (rodom iz petrovačkog sela Kolunića)[2] i Dušica Rakić. Ima starijeg brata po imenu Aleksa.[3]
Između 9 časova i 30 minuta i 10 časova uveče, 17. aprila 1999. godine, trogodišnja Milica bila je pogođena fragmentom bombe, nalazeći se u kupatilu na drugom spratu svoje kuće i Ulici Dimitrija Lazarevića Raše broj 8, u Batajnici, predgrađu Beograda.[4] Kuća je bila udaljena 1 kilometar od nekadašnjeg aerodroma Batajnica. Batajnica je bila meta NATO-a više puta u toku svog napada na Jugoslaviju, koji je trajao od marta do juna 1999.[5] Miličina smrt bila je trenutna. U trenutku stradanja, devojčica je sedela na noši.[6] U napadu je bilo ranjeno 5 civila.[7]
Preminula Milica sahranjena je 19. aprila na Batajničkom groblju.[3] Istoga dana, ministar za informisanje Milan Komnenić dao je izjavu u kojoj pripisuje njenu smrt „NATO kukavicama”.[8]
Nasleđe uredi
Trogodišnja devojčica jedno je od 89 dece koja su nastradala u toku NATO agresije.[9] Dok su srpski mediji veoma posvetili pažnju ovom slučaju, mnogi zapadni mediji uopšte nisu pisali o njenoj smrti.[10][11] U poslednjem izveštaju NATO-a o bombardovanju Jugoslavije nije se govorilo o slučaju Milice Rakić, čak ni u kategoriji o „specijalnim incidentima”.[12] Istražitelji iz Hjuman rajts voča (HRV) posetili su mesto zločina 7. avgusta 1999. godine, ocenili su štetu i ispitali očevice. Prema HRV-u, kasetna bomba eksplodirala je pored kuće u kojoj je Milica živela.[4] To je bilo prvo korišćenje kasetne municije od strane NATO-a na teritoriji uže Srbije; svi prethodni slučajevi njenog korišćenja bili su registrovani u Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija.[5] Jugoslovenski ministar zdravlja obezbedio je HRV-u fotografije incidenta, koje su takođe uključene u knjigu Bela knjiga NATO zločina u Jugoslaviji, objavljenu od strane Parlamenta Jugoslavije.[4]
Kanonizacija i freske Milice Rakić uredi
Slučaj tragične devojčicine smrti pokrenuo je inicijativu u nekim delovima srpske javnosti da Srpska pravoslavna crkva kanonizuje Milicu Rakić kao svetu.[13] U manastiru Tvrdoš, koji se nalazi blizu grada Trebinje, u Republici Srpskoj u BiH je 2004. godine rađena freska Milice Rakić, na kojoj se nalazi opis nje kao novomučenice, kao i u manastirskoj crkvi manastira Tresije na Kosmaju i u manastiru Vavedenja Presvete Bogorodice u Beogradu.
U to vreme, Srpska pravoslavna crkva je objavila da bi uzela u obzir kanonizaciju devojčice samo ukoliko bi njen kult bio široko rasprostranjen.[14]
Spomenici i obeležja uredi
U beogradskom Tašmajdanskom parku je 2000. godine podignut spomenik posvećen deci ubijenoj u jugoslovenskom bombardovanju NATO-a. Na mermernom bloku, čije čelo zauzima bronzana statua male Milice Rakić, na srpskom i engleskom jeziku uklesano je: „Bili smo samo deca”. Spomenik su poručile novine Večernje novosti, a inicijativu su finansirali čitaoci svojim donacijama. Skulptura je bivala ukradena dva puta, 2000. i 2001. godine, posle čega nikada nije obnavljana.[15] U čast poginule Milice je 2014. godine u Batajnici podignuta spomen - česma.[16] Sledeće godine je u Tašmajdanskom parku nova skulptura Milice Rakić zamenila je staru, ukradenu.[14] U Batajnici je takođe podignut i park Mala Milica Rakić, u njeno sećanje. Park je značajno renoviran 2017. godine, što je finansiralo srpsko Ministarstvo odbrane.[17] Bista nije bila na svom mestu ni 18. februara 2022., ali je pronađena i biće vraćena na svoje mesto.[18][19]
Reference uredi
- ^ „Lista ubijenih, izgubljenih i nestalih 1998-2000”. Humanitarian Law Center.
- ^ „Mala Milica - rana na duši Srbije - nula49.com” (na jeziku: bošnjački). 2017-04-17. Pristupljeno 2023-04-01.
- ^ a b Ilić, Srđan (19. april 1999). „Kosovska kriza - Konflikt”. The Washington Post.
- ^ a b v „Smrti civila u vazdušnoj Nato kampanji”. Hjuman Rajts Voč.
- ^ a b Multidisciplinarne perspektive mira i istraživanja sukoba. Gledište Evrope. Bilbao, Španija: Univerzitet u Deustu. 2007.
- ^ Perić - Zimonjić, Vesna (14. maj 1999). „Jugoslavija: NATO kasetne bombe prskaju smrt”. Inter Press Service.
- ^ Kriger, Hajke (2001). Kosovski konflikt i Međunarodno pravo: Analitička dokumentacija 1974 - 1999. Kembridž, Engleska: Kembridž Universiti Pres.
- ^ Jugoistočna Evropa, Norveška narodna pomoć (2007). Žute ubice: Uticaj kasetne municije u Srbiji i Crnoj Gori. Oslo, Norveška: Norveška narodna pomoć.
- ^ „Srbija obeležava godišnjicu bombardovanja”. BBC News. 24. mart 1999.
- ^ Džordžina Gregori, Eva Mazierska (2016). Premeštanje popularne muzike: Pop - muzika, kultura i identitet. Njujork: Palgrejv Makmilan.
- ^ Sremac, Danijela (1999). Rat rečima: Vašington i Jugoslovenski sukob. Vestport, Konektikat: Grinvud Pablišing.
- ^ Klaus Rot, Asker Kartari (2017). Kulture krize u jugoistočnoj Evropi, drugi deo: krize povezane sa prirodnim katastrofama, sa prostorima i mestima i sa identitetima. Minster, Nemačka: LIT Verlag.
- ^ Tolvaisis, Leon (2013). Istorijsko sećanje na Srbe na Kosovu u posleratnom periodu i konfliktujuće srpske nacionalne priče o Kosovu. Kaunas, Litvanija: Univerzitet Vitolda Velikog.
- ^ a b Pašić, P. (1. decembar 2004). „Mala Milica Rakić novi srpski svetac”. Glas javnosti.
- ^ „Po treći put otkriven spomenik Milici Rakić”. Radio televizija Srbije. 24. septembar 2015.
- ^ Čalija, Jelena (5. septembar 2014). „Spomen-česma za večno sećanje na Milicu Rakić”. Politika.
- ^ „Vojska čuva sećanje na Milicu Rakić”. MINISTRY OF DEFENCE REPUBLIC OF SERBIA. 29. jul 2017.
- ^ Oskrnavljen spomenik deci poginuloj tokom bombardovanja: Ukradena bista male Milice Rakić.
- ^ „Pronađena ukradena statua Milice Rakić”. Politika. 21. 2. 2022. Pristupljeno 2. 3. 2022.