Miloje Vasić
Miloje Vasić (Požeženo, 3. septembar 1869 — Beograd, 4. novembar 1956) bio je srpski arheolog, univerzitetski profesor i akademik. Vasić je bio profesor na Beogradskom univerzitetu i član SANU. Smatra se ocem moderne srpske arheologije.
Miloje Vasić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 3. septembar 1869. |
Mesto rođenja | Požeženo, Kneževina Srbija |
Datum smrti | 4. novembar 1956.87 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, FNR Jugoslavija |
Naučni rad | |
Polje | praistorija |
Institucija | Filozofski fakultet UB |
Poznat po | iskopavanju Vinče |
Biografija uredi
Od 1896. do 1899. godine je studirao arheologiju u Berlinu i Minhenu. Diplomirao je kod profesora Furtvenglera. Iste godine se vratio u Srbiju gdje je predavao u Velikoj školi i na Filozofskom fakultetu od 1899. do 1941. godine, a potom, po završetku Drugog svjetskog rata opet od 1947. do 1955. godine.
Arheološka istraživanja u Vinči je započeo 1908. godine. Neka svoja arheološka istraživanja je radio uz sponzorstva Ruskog carskog arheološkog instituta u Carigradu i Engleza ser Čarlsa Hajda. U periodu od 1932. do 1936. godine je objavio rezultate svojih obimnih istraživanja u monografiji „Preistoriska Vinča“ u četiri toma.[1] Za života je objavio preko 200 naučnih radova i smatra se ocem moderne srpske arheologije.[2]
U mladosti se bavio likovnom kritikom.[traži se izvor]
Smatra se jednim od najistaknutijih srpskih predstavnika humanističkih nauka.[2] Na osnovu iskopavanja praistorijskog lokaliteta u Vinči[3] došao je do zaključka da podunavska kultura potiče iz Sredozemlja (Egejska kultura) i prednje Azije, a ne iz nordijskih zemalja.
Dopisni član SANU postao je 18. marta 1948, a redovni 27. maja 1952. Miloje Vasić je ubrojen u 100 najznamenitijih Srba u istoimenoj knjizi iz 1993. godine.
Dana 20. aprila 2007. u Velikom Gradištu, rodnom mestu poznatog profesora, postavljena je spomen bista, ispred Velikogradištanske gimnazije. Po njemu je nazvana OŠ „Miloje Vasić” Kaluđerica.
Vodio je prepisku sa nemačkim praistoričarem Gustafom Kosinom.[4]
Nazivan je ocem srpske arheologije.[4]
Odlikovanja uredi
- Orden Svetog Save IV stepena, 1904.
- Orden Svetog Save III stepena, 1924
Reference uredi
- ^ Vasić, Miloje M. Preistoriska Vinča I–IV. Izdanje i štampa Državne štamparije Kraljevine Jugoslavije, Beograd, 1932–1936.
- ^ a b Tekst ispod njegove slike u muzeju Vinča
- ^ Otkrića iz Vinče uskoro u javnosti („Večernje novosti“, 15. jun 2013)
- ^ a b Bandović, Aleksandar D. (2017). „Miloje Vasić i Gustaf Kosina: Susret koji se nije dogodio?”. Zbornik Narodnog muzeja. XXIII-1: 409—433.
Spoljašnje veze uredi
- Preci i potomci: Prvi istraživač Vinče - Miloje Vasić RTS Obrazovni naučni program - Zvanični kanal
- Biografija na sajtu SANU
- Sto pedeset godina od rođenja Miloja Vasića („Politika”, 9. decembar 2019)