Mlin u selu Debelica

објекат и непокретно културно добро у Зајечарском управном округу, Србија

Mlin u selu Debelica je objekat sagrađen u prvoj prvoj polovini 20. veka. Nalazi se u opštini Knjaževac, a odlukom Vlade Republike Srbije od 2013. godine uvršten je u spomenik kulture Srbije.

Mlin u selu Debelica
Opšte informacije
MestoDebelica, opština Knjaževac
Država Srbija
Vrsta spomenikaspomenik kulture
Vreme nastankaprva polovina 20. veka
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture Niš

Opšte informacije uredi

Mlin je napravljen u prvoj polovini 20. veka, u periodu od 1924. do 1926. godine, prema projektu češke firme OS. PROKOPA SYNOVÉ” – PARDUBICE, a njegovu izgradnju naručio je Nikola Božović koji se bavio mlinarstvom.

Podignut je na prilazu sela, na desnoj obali reke Timok, a okružen je skladišnim i stambenim objektima. Stilski, mlin ima obeležja gradnje industrijskih objekata iz vremena razvoja industrije i predstavlja jedan od najstarijih industrijskih objekata u knjaževačkoj opštini. Mašine u mlinu su originalne. Složeni sistem cevi, koji je od drveta, mašine za prosejavanje, merenje, transport, funkcionišu i danas, osim mašinskog dela, koji je pokretala voda, a koji danas pokreće struja.[1] Staru i autentičnu proizvodnu liniju za mlevenje žitarica višeetažnog Debeličkog mlina čine mašine i mašinski sklopovi renomiranog češkog proizvođača mašina za mlinsku industriju JOS. PROKOPA SYNOV – PARDUBICE. Taj tim višeetažnog mašinskog mlina sa autentičnom proizvodnom linijom je jedan od malog broja koji je funkcionalno i originalno sačuvan kod nas.[1]

Shodno tome, ta potpuno sačuvana stara autentična proizvodna linija je jedinstvena i kao takva ima neosporan značaj za istoriju tehnike i njenu upotrebu na tlu naše Srbije. Posebnu vrednost elemenata koji čine proizvodni proces Debeličkog mlina osim autentičnosti i funkcionalnosti, čini to što mlin radi konstantno do danas. Objekat je višeetažni, spratnosti P+3, zidan opekom u masivnom konstruktivnom sistemu, malterisan i obojen. Pravougaone je osnove sa ulazom na istočnoj strani. Sve međuspratne i krovna konstrukcija napravljene su od drveta.[1]

Međuspratne konstrukcije su od tavanjače, koje se oslanjaju na obodne zidove i na podvlake, po sredini raspona. Podvlake se dalje oslanjaju na dva višeetažna drvena stuba. Krov je dvovodni sa nagibima u pravcu podužnih strana, pokriven falcovanim crepom. Unutrašnja komunikacija po etažama obavlja se preko jednokrakih drvenih stepeništa. Sa južne strane u vidu aneksa je mašinski deo sa rotorom koji je pokretala voda, a ca zapadne strane skladišni objekat. Voda za pokretanje mlina, dovedena je vadom koja je bila dužine oko 1 km. Danas se za pokretanje mlina koristi električna energija. U kompleksu mlina nalazi se više skladišnih objekata, tri kuće iz 1929, 1931. i 1933. godine koje su pripadale Božovićevim sinovima.[2] Kuće su gradskog tipa sa elementima u duhu akademizma i secesije.[3]

Prve dve kuće su spratne (P+1), sa istaknutim pilastrima i floralnim elementima iznad prozorskih otvora, a treća je prizemna sa geometrijskim elementima na fasadi. Ostali objekti u okviru kompleksa su u duhu narodnog graditeljstva.[1][4]

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v g „Mlin u selu Debelica”. nasledje.gov.rs. Pristupljeno 8. 9. 2021. 
  2. ^ „I seoski mlin je spomenik kulture”. mondo.rs. Pristupljeno 8. 9. 2021. 
  3. ^ „Odluka o utvrđivanju mlina u selu Debelica za spomenik kulture”. pravno-informacioni-sistem.rs. Pristupljeno 8. 9. 2021. 
  4. ^ „Mlin u selu Debelica”. kultura.rs. Arhivirano iz originala 08. 09. 2022. g. Pristupljeno 8. 9. 2021. 

Spoljašnje veze uredi