Muzejsko ostrvo

музеј у Немачкој

Muzejsko ostrvo (nem. Museumsinsel) u Berlinu, Nemačka, je severni deo ostrva na reci Špreja, u gradskom centru. Na njemu se nalaze neki od najznačajnijih svetskih muzeja.

Lokacija Muzejskog ostrva (crveno)
Muzejsko ostrvo

Muzeje su gradili pruski kraljevi, a njihove bogate kolekcije umetnina i arheologije postale su javno dobro 1918.

Stari muzej

Stari muzej (nem. Altes Museum) je najstariji muzej na ostrvu, izgrađen 1830. Arhitekta je bio Karl Fridrih Šinkel. Kralj Fridrih Vilhelm III je ovde osnovao prvu javno izloženu zbirku starina (nem. Antikensammlung).

Novi muzej (nem. Neues Museum), izgrađen 1859. godine, delo je Augusta Štilera, Šinkelovog učenika. Zgrada je skoro potpuno uništena u Drugom svetskom ratu, ali je danas obnavljena. Od 2009. godine ovde su ponovo izložene egipatske i praistorijske arheološke kolekcije.

Stara Nacionalna galerija

Stara Nacionalna galerija (nem. Alte Nationalgalerie) izgrađena je 1876. godine, po projektima Augusta Štilera. U njoj je izložena verovatno najveća kolekcija nemačkog slikarstva 19. veka. Prvobitno jezgro kolekcije je bila donacija bankara Joahima Vagenera. Zgrada je teško oštećena u Drugom sv. ratu, a ponovo je otvorena posle rekonstrukcije 2001. Kolekcija skulptura, nekad čuvana u ovom muzeju, sada se nalazi u posebnom prostoru (bivšoj crkvi: nem. Friedrichswerdersche Kirche).

Muzej Bode, na severnom kraju Muzejskog ostrva

Muzej Bode (nem. Bode Museum), otvoren je 1904. kao Muzej cara Fridriha. Danas je zgrada muzeja u stanju rekonstrukcije. Planirano je da bude ponovo otvorena za javnost 2006. U njoj će biti izložene kolekcije skulptura, poznoantičke i vizantijske umetnosti.

Pergamski muzej

Poslednji od muzeja na ostrvu je Pergamski muzej (nem. Pergamonmuseum) izgrađen 1930. godine u kome se nalaze originalne rekonstruisane građevine, kao što su Pergamski žrtvenik i Kapija pijace iz Mileta. Delovi ovih rekonstrukcija potiču sa originalnih arheoloških nalazišta.

Cela ova grupa muzeja je proglašena delom UNESKO-ve liste Svetskog nasleđa 1999. godine.

Spoljašnje veze uredi