Murat Šabanović (rođen 1953) je bio ratni komandant II bataljona Prve podrinjske brigade Armije Bosne i Hercegovine, tokom Rata u Bosni i Hercegovini.

Murat Šabanović

Ostaće upamćeno u istoriji da je srušio spomenik nobelovcu Ivi Andriću u Višegradu 1. jula 1991. godine. Pored toga, bio je glavni akter drame u Višegradu, kada je hteo da digne u vazduh hidroelektranu i tako napravi katastrofu velikih razmera. Danas živi slobodno u Sarajevu.

Biografija uredi

Murat Šabanović, od oca Šabana, rođen je 7. januara 1953. godine u selu Orahovci kraj Višegrada. Ima brata Avdiju Šabanovića, koji je pred rat u Bosni i Hercegovini bio zamenik predsednika stranke SDA za Višegrad. Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije je Tužilaštvu BiH prosledilo optužnicu protiv Murata Šabanovića 2013. godine, ali se Tužilaštvo BiH oglušilo o taj zahtev. Murat Šabanović danas živi u Sarajevu. Ima i sina Bajazita koji živi u SAD.

Predratno delovanje uredi

Još pre ratnih dešavanja u istočnoj Bosni, Murat Šabanović je imao antidržavno delovanje protiv SFRJ. Učestvovao je u ilegalnom naoružavanju muslimana u Višegradu i okolini 1991. i 1992. godine, koje je išlo preko Stranke Demokratske Akcije (SDA). Njegov brat Avdija Šabanović je u Višegradu bio zamenik predsednika SDA.

Od 6. maja 1991. godine Murat Šabanović zajedno sa svojim pristašama je postavljao barikade i punktove u Višegradu i okolini, te tako kontrolisao prilaze i kretanje svih građana, a najviše Srba. Stalno je širio dezinformacije o "četničkim jedinicama i šešeljovcima" koji će napasti Višegrad svakog dana, što je bio alibi za naoružavanje muslimana.

Murat Šabanović je sa grupom naoružanih paravojnika 1. jula 1991. godine oko 17 sati, dok je bilo neko okupljanje (uglavnom mladih) muslimana na Trgu oslobođenja u Višegradu udario macolom (teškim čekićem) po spomeniku nobelovcu Ivi Andriću, tako da je otpala glava na spomeniku, a Murat je to bacio u Drinu. Ceo ovaj događaj je snimljen kamerom, a videokasete su posle prodavane. Ovaj vandalski čin je proizašao iz šovinizma i netrpeljivosti sarajevskih medija, koji su proleća 1991. godine pisali antijugoslavenske i antisprske tekstove.

U drugoj polovini jula 1991. godine dolazio je u kancelariju direktora firme "Šumarstvo", pred kime se hvalio da je ustaša, da je ubijao i da će ubijati svakoga ko mu stane na put. 1. avgusta 1991. godine sa svojom grupom naoružanih paravojnika zaustavio je 2 autobusa iz Kraljeva, pun žena i dece i tom prilikom ih je zadržao 8 sati bez hrane i vode, sa psiho-fizičkim maltretiranjem.

Tokom jeseni 1991. godine, sa svojom grupom paravojnika iz "Zelenih Beretki" imao je niz prebijanja, pretnji pištoljem, vređanja i otimačine i dr. Policija u Višegradu nikad ga nije pozvala na razgovor, a kamoli da je uhapšen.

Početkom 1992. godine učestvovao je u akciji dovođenja muslimanskih dobrovoljaca iz Raške oblasti (Srbija) u Višegrad, kojima je delio oružje i pripremao ih je za napade na Srbe i JNA.

Ratni zločini uredi

Murat Šabanović je odgovoran za sledeće zločine: Zajedno sa ostalim pripadnicima Armije Bosne i Hercegovine, za ratni zločin razaranja civilnih objekata bez vojne potrebe na području Višegrada 13. aprila 1992. Tada se obratio svojim vojnicima sledećim rečima: "Ko nije sposoban i spreman da ubija i kolje Srbe, neka izađe iz stroja".

Učestvovao je u granatiranju stambenih naselja, sela, brane HE Zvornik, puštanjem vode iz brane izazvane su velike poplave naselja, fabrika i dr. Šteta se procenjuje na 10 miliona nemačkih maraka, a iz reke je izvađeno 200 leševa Srba stradalih u ovim napadima. Ovo je urađeno po direktivi muslimanskih vlasti iz Sarajeva, što pokazuju dokumenti poslati 12. aprila 1992. godine u Višegrad;

- odgovoran je za ratni zločin uništavanje imovine praćeno ogromnom materijalnom štetom i ljudskim žrtvama. Imenovani je zajedno sa ostalim pripadnicima MOS-a učestvovao u zlodjelima počinjenim na području Višegrada. Rušenje brane HE Zvornik, šteta 633.140 DM i gubitak energije 618.150 DM, druga šteta na brani 4.581.441 DM, brojna ubistva, ucjene, taoci i štit. Uništena gotovo sva srpska sela, popaljena i opljačkana imovina., kao podstrekač, jer je megafonom pozivao muslimane da ubijaju Srbe;

- odgovoran je za organizovanje i izvršenje oružanih napada muslimanske policije i vojske u periodu od maja 1992. do sredine 1994. na području opštine Goražde kada je ubijeno 145 civila srpske nacionalnosti, navedeni u KP Komiteta br. I-199;

- odgovoran je za maltretiranje i fizičko zlostavljanje pripadnika JNA, prijetnja pištoljem, udaranje po glavi pri čemu je svjedoka oblila krv i kada je došao sebi otet mu je novac u iznosu (30$ USA i 50 DM) u Višegradu krajem novembra 1991. god.;

- odgovoran je za razbojništvo na drumu u centru sela Dušće sa 15 naoružanih muslimana napadom na kamion sa civilima srpske nacionalnosti, izvođenje iz kamiona, tuča, prijetnje i zlostavljanje putnika sredinom marta 1992. god.;

- odgovoran je, kao pripadnik muslimanskih oružanih snaga u Višegradu, za uzimanje talaca i stvaranje logora u Višegradu pri čemu je veći broj Srba uhapsio i odveo u podrum Hidrocentrale Višegrad, držao ih kao taoce za lično spašavanje zbog krivnje, puštanja brane, a posle puštanja brane naredio stražarima da ih likvidiraju, ali zadatak nije izvršen, jer ih je spasila vojska JNA;

- odgovoran je za učestvovanje u organizovanju i direktnom izvršenju zločina nad srpskim stanovništvom u 33 sela i ubistvo tri civila u ovim selima za koje su u KP data imena sela i poginulih lica srpske nacionalnosti. Pri tome su kuće opljačkali pa zapalili, a prilikom ubistava činili neviđena stravična zvjerstva nad civilima.

Optužnice uredi

Murat Šabanović nije nikada optužen od strane Tužilaštva Bosne i Hercegovine, niti Međunarodnog Krivičnog Suda za bivšu Jugoslaviju (Haški Tribunal). Postoje optužnice iz Srbije, od Tužilaštva za ratne zločine, koje je predato Tužilaštvu BiH 2012. godine, ali su oni odbili da privedu Murata Šabanovića i otpočnu suđenje.

Izvori uredi

Spoljašnje veze uredi