Narodna biblioteka Užice

најстарија културна установа у ужичком крају

Narodna biblioteka Užice je najstarija kulturna ustanova u užičkom kraju. Sa oko 256.000 knjiga,[1] preko 130 naslova periodike i Internet klubom, biblioteka je danas moderna ustanova koja sugrađanima nudi obilje informacija iz svih oblasti života.

Narodna biblioteka Užice
Osnivanje1856.
LokacijaUžice
 Srbija
Broj predmeta256.000 publikacija
DirektorDušica Murić
AdresaTrg partizana 12, 31000 Užice
Veb-sajtwww.biblioteka-uzice.rs

Istorija

uredi

Istorija Narodne biblioteke Užice počinje na Preobraženje 1856. godine, kada je na inicijativu naprednog građanstva i omladine osnovano Užičko čitalište, koje je postalo centar kulturnog i društvenog života grada.

Prvi upravitelj Čitališta bio je Stojan Obradović, sudija i svestran kulturni poslenik. Čitalište je 1857. g. imalo 100 članova, a u književnom fondu nalazilo se 200 knjiga i svi dnevni listovi Kneževine Srbije.

O radu Čitališta nema mnogo podataka. Zna se da je 1881. godine knjižni fond činilo 485 knjiga na našem i stranom jeziku, a izvršena je i pretplata na veći broj dnevnih listova i časopisa.

Politička previranja u zemlji uticala su na rad ustanove , koja je više puta gašena i obnavljana. Inicijativom Kulturne lige, 1910. godine osnovana je Narodna biblioteka sa čitaonicom, ali je njen fond uništen tokom Prvog svetskog rata. U međuratnom periodu Biblioteka je radila sa prekidima, da bi tokom Drugog svetskog rata fond ponovo bio uništen.[2] Kontinuitet u radu uspostavlja se tek u posleratnom periodu. Početni fond činile su knjige koje su građani poklonili biblioteci. Ustanova je 1946. godine radila pod nazivom Gradska knjižnica i čitaonica, 1951. godine menja naziv i postaje Gradska biblioteka, a 1961. dobija današnji naziv – Narodna biblioteka Užice. Od 1979. do 1989. nosi naziv Narodna biblioteka „Edvard Kardelj“. Opstajući tokom vremena, uprkos ratovima, požarima i političkim previranjima, Biblioteka je postala centar kulturnog i društvenog života grada.

Upravnici

uredi

Upravnici Biblioteke bili su:

  • Miodrag Vergović,
  • Anka Kovačević,
  • Olga Živković,
  • Đorđe Nikolić,
  • Gojko Škoro,
  • Slobodan Radović,
  • Anđa Bjelić,
  • Zoran Tešić,
  • Ivan Ršumović,
  • Dragiša Stanojčić
  • Dušica Murić.

Odeljenja i službe

uredi

Organizovana je po odeljenjima i službama:

  • Dečje odeljenje,
  • Pozajmno odeljenje za odrasle,
  • Naučno odeljenje,
  • Zavičajno odeljenje,
  • Odeljenje nabavke i obrade,
  • Matična služba,
  • Služba za opšte poslove.

Matičnost

uredi

Narodna biblioteka Užice je matična biblioteka Zlatiborskog okruga koji pokriva 10 opština i u okviru kojih ona uspešno ostvaruje zadatke na razvoju bibliotečko-informacione delatnosti u opštinskim i školskim bibliotekama.

Biblioteke Zlatiborskog okruga

uredi

Izdavačka delatnost

uredi

Biblioteka je 1981. g. pokrenula časopis za književnost, umetnost i kulturu – “Međaj”. Do sada su objavljena 93 broja.

Nagrada “Milutin Uskoković” ustanovljena 1993. g. dodeljuje se za najbolju neobjavljenu pripovetku na srpskom jeziku.

Nagrade

uredi

U dugom trajanju užička biblioteka je neprekidno radila na usavršavanju bibliotečkog poslovanja i za to je dobila najviše priznanje struke, Nagradu “Milorad Panić Surep” (1975. i 1996. g.), gradsko priznanje, Nagradu “Slobodan Penezić Krcun” (1979), Plaketu Narodne biblioteke Srbije za kulturno-prosvetnu saradnju (1977. i 1982.), Plaketu najbolje WEB biblioteke u Srbiji za 2013. godinu.

Reference

uredi
  1. ^ Pejović, Branko. „Trajni trag darodavaca u kulturi”. Politika Online. Pristupljeno 2023-01-09. 
  2. ^ „Narodna biblioteka Užice”. Arhivirano iz originala 03. 02. 2015. g. Pristupljeno 24. 04. 2015. 

Literatura

uredi
  • Narodna biblioteka Užice : 1856-2006 : 150 godina postojanja / [dr Stevan Ignjić i dr...] ; glavni urednik Ivan Ršumović
  • Stevan Ignjić, Užičko čitalište : 1856-1941 - Titovo Užice : Narodna biblioteka "Edvard Kardelj", 1983.
  • Užički leksikon / urednik toma Dragica Matić. - Beograd : Službeni glasnik ; Užice : Grad Užice, 2014 (Beograd : Glasnik).

Spoljašnje veze

uredi