Narodna skupština Republike Srpske
Narodna skupština Republike Srpske najviše je predstavničko tijelo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj. Sastoji se iz 83 narodna poslanika. Trenutni predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske je Nenad Stevandić iz Ujedinjene Srpske (US).
Narodna skupština Republike Srpske | |
---|---|
Jedanaesti saziv | |
Vrsta | |
Osnivanje | 1991. |
Vrsta | Jednodomni sistem |
Početak novog saziva | 15. novembar 2022. |
Predvodništvo | |
Predsjednik | Nenad Stevandić od 15. novembra 2022. |
Sastav | |
Broj poslanika | 83 |
Političke grupe | Vladajući (48)
Podrška Vladi (10) |
Izbori | |
Poslednji izbori | 2022. |
Mesto održavanja sednica | |
Zgrada Narodne skupštine Banja Luka | |
Veb-sajt | |
www |
U aktuelni jedanaesti saziv izabrani su poslanici sa jedanaest izbornih lista. Parlamentarnu većinu trenutno čine sledeći klubovi poslanika koji imaju svoje ministre u Vladi:
- Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) — 29 poslanika,
- Socijalistička partija (SP) — 5 poslanika,
- Demokratski savez (DEMOS) — 5 poslanika,
- Narodna partija Srpske (NPS) — 5 poslanika,
- Ujedinjena Srpska (US) — 4 poslanika.
Podršku Vladi daju sledeći klubovi poslanika:
- Demokratski narodni savez (DNS) — 2 poslanika,
- Socijalistička partija Srpske (SPS) — 3 poslanika.
Istorija uredi
Narodna skupština Republike Srpske je osnovana 24. oktobra 1991. godine kao Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.[1] Na prvoj sjednici održanoj u Sarajevu, SFRJ, raspisan je plebiscit i usvojena „Deklaracija o ostajanju srpskog naroda u zajedničkoj državi Jugoslaviji”.[1] Referendum na kome su se Srbi izjasnili o ostanku u Jugoslaviji je održan 9. i 10. novembra 1991.[2]
Osnivanje Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini i konstituisanje Republike Srpske je, naprosto, bila potreba za očuvanjem identiteta i državnosti Srba u Bosni i Hercegovini, što je u skladu sa međunarodnim pravom i Poveljom Ujedinjenih nacija. Uporedo sa političkom borbom koju su legitimno izabrani predstavnici srpskog naroda vodili u Skupštini Bosne i Hercegovine za očuvanje statusa konstitutivnog i ravnopravnog naroda, lokalne zajednice — opštine sa većinskim srpskim stanovništvom se u cilju osiguranja svog ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja, samoorganizuju i ujedinjuju u „Zajednicu opština”", a potom formiraju pet srpskih autonomnih oblasti i regija..[3]
U skladu sa ljudskim pravima, uspostavljenim međunarodno-pravnim principima, kao i načelima i pravilima ustavnog poretka, Narodna skupština Republike Srpske donosi Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine[4] 9. januara 1992. u Sarajevu, obezbjeđujući kao konstituanta, Ustavom koji je donesen 28. februara 1992, pravnu moć i pravnu sigurnost, legalitet i legitimitet Republike Srpske. Tada je na osnovu rezultata „Novembarskog referenduma” Republika Srpska proglašena za federalnu jedinicu u sastavu Savezne Republike Jugoslavije.[2]
Muslimanskim i hrvatskim strankama bio je cilj razbijanje Jugoslavije i stvaranje unitarne države Bosne i Hercegovine, u kojoj bi srpski narod bio na društvenoj margini i sveden na status nacionalne manjine. Takav odnos i stanje uticali su na to da su srpski poslanici konstituisali srpski blok poslanika od ukupno 84 poslanika, pretežno iz Srpske demokratske stranke, zatim iz Srpskog pokreta obnove, Socijaldemokratske partije i Saveza reformskih snaga Jugoslavije. Bio je to prvi korak ka početku stvaranja Republike Srpske i Narodne skupštine Republike Srpske.[3]
Tokom teških godina rata iz bezbjednosnih razloga Narodna skupština se izmješta na teritoriju Srpskog Sarajeva, funkcioniše i zasjeda na Palama. Jedna od najdužih sjednica u istoriji Skupštine je održana 5. maja 1993. na Jahorini, kada su poslanici 17 sati raspravljali Vens-Ovenov plan.[1] Od 1998. godine administrativno sjedište Narodne skupštine Republike Srpske prelazi u Banju Luku, gdje se nalazi i danas.
Po okončanju ratnih dejstava, potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma (1995) Narodna skupština Republike Srpske preuzima primarnu odgovornost sprovođenja normativne državne reizgradnje i obnove, te kao zakonodavni organ predvodi i neposredno sprovodi zakonske reforme kroz koje Republika Srpska prolazi u poslijeratnim godinama.
Sastav Narodne skupštine Republike Srpske, po savremenim parlamentarnim principima, čine osamdeset i tri (83) narodna poslanika izabrana na neposrednim parlamentarnim izborima od strane naroda. Narodni poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske su se birali do 2002. godine na mandat u trajanju od dvije godine, a od 2002. godine u skladu sa novom zakonskom regulativom, narodni poslanici se biraju na mandat u trajanju od četiri godine.
Izbori i sazivi uredi
Narodna skupština Republike Srpske je do sada funkcionisala u deset saziva:
Predsjednici uredi
Sadašnji predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske: Nenad Stevandić.
- Momčilo Krajišnik (25. oktobar 1991. — maj 1996); (Birao ga prvi saziv NSRS.)
- Dragan Kalinić (maj 1996. — 4. novembar 1998); (Birao ga prvi, drugi i treći saziv NSRS.)
- Petar Đokić (4. novembar 1998. — 16. decembar 2000); (Birao ga četvrti saziv NSRS.)
- Dragan Kalinić (16. decembar 2000. — 29. jun 2004); (Birao ga peti i šesti saziv NSRS.)
- Dušan Stojičić (20. jul 2004. — 28. februar 2006); (Birao ga šesti saziv NSRS.)
- Igor Radojičić (28. februar 2006. — 24. novembar 2014); (Birao ga šesti, sedmi i osmi saziv NSRS.)
- Nedeljko Čubrilović (24. novembar 2014. — 15. novembar 2022); (Birao ga deveti i deseti saziv NSRS.)
- Nenad Stevandić (od 15. novembra 2022); (Birao ga jedanaesti saziv NSRS.)
Odbori uredi
- Odbor za privredu i finansije
- Zakonodavni odbor
- Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu
- Odbor za odbranu i bezbjednost
- Odbor za zaštitu prava izbjeglica i raseljenih lica
- Odbor za predstavke, prijedloge i društveni nadzor
- Odbor jednakih mogućnosti
- Odbor za zaštitu životne sredine
- Odbor za ustavna pitanja
- Odbor za praćenje stanja u oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja
- Odbor za boračko-invalidsku zaštitu
- Odbor za obrazovanje, nauku, kulturu i informisanje
- Odbor za zdravstvo, rad i socijalnu politiku
- Odbor za pitanja mladih
- Odbor za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu
- Odbor za evropske integracije i regionalnu saradnju
Sjedište uredi
Sjedište Narodne skupštine Republike Srpske je u Banjoj Luci u Trg jasenovačkih žrtava 1 (u nekadašnjoj zgradi Doma JNA i Doma Vojske Republike Srpske). Ispred zgrade Skupštine se nalazi Trg žrtava Jasenovca na kome se nalazi spomenik Topola užasa.
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ a b v „Narodna skupština Republike Srpske svečano obilježava 20 godina rada”. Radio-televizija Republike Srpske. 24. 10. 2011. Pristupljeno 25. 10. 2011.
- ^ a b „Snimak: Svečana akademija povodom 20 godina od uspostavljanja Narodne skupštine Republike Srpske”. Radio-televizija Republike Srpske. 24. 10. 2011. Pristupljeno 25. 10. 2011.[mrtva veza]
- ^ a b http://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/fotomonografija/cir/NSRS_1991-2011.pdf
- ^ Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine. Službeni glasnik. 1992 — preko Vikizvornika.