Narodna skupština Srbije 1870.

Narodna skupština u Kragujevcu je zasedala u periodu od 14. septembra25. oktobra 1870.[1]

Narodna skupština u Kragujevcu 1870.

uredi

Novi ustav, donesen 1869. godine, stupio je na snagu. Njegovim odredbama, Skupština je dobila svoju zakonodavnu funkciju, a da bi se mogli donegi i drugi najvažniji zakoni, saobrazni novom ustavnom shvatanju, morala se sazvati sama Skupština da ih donese. Radi toga su zakazani izbori za vanrednu zakonodavnu Narodnu skupštinu samo za donošenje nužnih zakona. Ukazom od 7. avgusta 1870. zakazani su bili izbori, a saziv Skupštine utvrđen za 14. septembar iste godine. Kako Ustavotvorna skupština nije donela zakon o izborima narodnih poslanika, izbori su vršeni po ranijim odredbama i prema broju poreokih glava, ukoliko se te odredbe nisu protivile duhu novog ustava. Broj biranih poslanika, prema tim odredbama, iznosio je 97, ali je ustav davao mogućnost Knezu da sam imenuje jednu trećinu poslanika od broja biranih poslanika, sa ciljem da se y Narodnoj skupštini dade mesta i inteligenciji, vrlo potrebnoj y starim srpskim Skupštinama.

Uoči sastanka ove Skupštine Namesništvo je imenovalo 24 poslanika, sve samih intelektualaca, od broja 32 koliko je imalo pravo da naimenuje. Jedna skupštinska komisija izvršila je pregled punomoćja, a zatim se pristupilo izboru skupštinskog časništva. Za predsedništvo birano je šest kandidata, pa je Nameoništvo sa te liste imenovalo predsediika i potpredsednika. Namesništvo je za predsednika imenovalo Živka Karabiberovića a za potpredsednika dr. Josifa Pančića, rektora Velike škole. Za sekretare Skupština je izabrala Alimpija Vasiljevića, Dimitrija Đ. Jovanovića, Jovana Boškovića i Miloša I. Prokića.

Narodna skupština iz 1870. godine bila je prva srpska ustavna Narodna skupština, i y isto vreme prva srpska Skupština koja je bila javna i, kao takova, pristupanča svakome ko se za skupštinski rad interesovao. U Besedi, držanoj na dan otvorenja, Namesništvo nalazi da je „Ustav otvorio put dogovaranju između Vlade i Skupštine, i da današnji dan, kad nam pade y deo taj sretan zadatak da ove dogovore otpočiemo, ostaje istoriski značajan; jer, posle ne malo 500 godina, danas se prvi put otvara Zakonodavna skupština srpska, prva Skupština, y kojoj narod sudeluje y rešavanju sudbine svoje... Srbija ima svoj, istorijom osveštan put, a to je put izmerenog, ali neprekidnog napredovanja..." Skupština je odgovorila Adresom, kojom parafrazira Besedu.

25. oktobra završen je rad ove Skupštine namesničkom Besedom, kojom je Nameoništvo odalo veliko priznanje. „Braćo, kaže se y Besedi, „kad povesnica srpska bude ocenjivala rad naših Narodnih skupština onda će, pored Ustavotvorne, ova Skupština zauzeti dostojno mesto; jer, ako je lane ona zemlji ustav rešila, ona je pomogla da se taj ustav y život sprovede; pomogla je da mi, zaključujući danas Vašu radnju, možemo zajedno s vama izreći od srca i želju: da živi ustavna Srbija!"[1]

Zakonodavni rad

uredi

Baveći se isključivo zakonodavnim radom, za relativno kratko vreme, ova skupština donela je ceo niz važnih zakona. To su: zakon o poslovnom redu y Narodnoj skupštini, (prvi skupštinski poslovnik); zakon o poslovnom redu y Državnom savetu; zakon o uređenju učiteljske škole; zakon o Narodnom pozorištu; Skupštinski izborni zakon; zakon o osnovama ugovora o knjižarskoj trgovini; zakon o ustrojstvu Trgovačko-zanatlijskog odbora; zakon i tarifa o naplaćivanju kaldrmije; zakon o putnom i dnevnom trošku poslanika Narodne skupštine; * zakona o novčanoj tarifi o zlatnim i srebrnim novcima; zakon o ministarskoj odgovornosti; ** zakona o ustrojstvu vojske; zakon o pečatnji (štampi) sa propisom o štamparskoj i knjižarskoj radnji i ukidanju pravila cenzure iz 1841 godine; *** zakona o činovnicima; zakon o istiskivanju iz tečaja austrijskih krajcara; zakon o ustanovljenju zemljodelsko-šumarske škole; **** zakona o naplati takse za potvrdu tapija; ** kaznenog zakona za uvredu vladaoca, namesništva, narodne skupštine ili njezinih članova; * zakona o drumovima iz 1864 godine; ** zakona (čl. 36) o podizanju javnih građevina; zakon o seoskim dućanima.[1]

Reference

uredi

Spoljašnje veze

uredi
Narodne skupštine Srbije

1870