Narodna skupština Srbije 1873.

Redovan saziv Narodne skupštine je zasedao u Kragujevcu u periodu 15. novembra31. decembra 1873.[1]

Narodna skupština u Kragujevcu 1873.

uredi

Treći redovni saziv Narodne skupštine, izabrane 1871, održan je od 15. novembra do 31. decembra 1873. Za predsednika skupštine y tome sazivu bio je postavljen Živko Karabiberović, za potpredsednika Ljubomir Kaljević. Za sekretare Skupština je izabrala Dimitrija Jovanovića, Jovana Boškovića, Simu Živkovića i Milana Đ. Milićevića. Skupštinu je, posle konstituisanja, otvorio Knez Milan Besedom, na koju je Skupština odgovorila Adresom.

U ovome sazivu pojavile su se prve interpelacije. Tako je Skupština 24. novembra raspravljala o nekim zloupotrebama y vojničkom magazstnu, kojom prilikom je počinjena šteta y iznosu od 17.000 dukata, a sem toga raspravljene su još dve druge interpelacije. Od zakonskih predloga svršeni su ovi: zakon o kovanju srpske srebrie monete (dinara); zakon o metarskim merama; ** zakona o učiteljskoj školi; ** zakona o Bogosloviji; ** zakona o osnivanju realke; zakon kojim se ukida telesna kazna batinama; ** zakona o gimnazijama; * zakona o ustrojstvu velike škole; * zakona o ustrojstvu ministarstva vojske (čl. 15); * čl. 1 zakona o furaži; ** zakona o Visokoj školi (čl. 4—9); * 4 tačke § 471 građanskog postupka da se zemljodelcu ne sme prodati alat, rana i pet plugova zemlje („Zakon o pet dana oranja"); * zakona o ustrojstvu osnovnih škola; * čl. 330 krivičnog postulka o naplati sudskih troškova i taksa; zakon o potpomaganju industrijskih preduzeća.[1]

Reference

uredi

Spoljašnje veze

uredi
Narodne skupštine Srbije

1873