Nađečed
Nađečed (mađ. Nagyecsed) je grad u županiji Sabolč-Satmar-Bereg, u regionu Severne Velike ravnice u istočnoj Mađarskoj.
Nađečed mađ. Nagyecsed | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Mađarska |
Region | Regija velike severne ravnice |
Županija | Sabolč-Satmar-Bereg |
Srez | Mateslaka |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2021. | 6.056 |
— gustina | 138,04 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 31′ S; 22° 13′ I / 47.52° S; 22.22° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 43,87 km2 |
Poštanski broj | 4355 |
Pozivni broj | 44 |
Veb-sajt | |
http://www.nagyecsed.hu/ |
Geografija uredi
Pokriva površinu od 4.387 km2 (1.694 sq mi) i ima populaciju od 6.056 stanovnika (2021).
Grad je podeljen na dva dela, podeljena je rekom Krasna. Ranije je ležao severozapadno od močvare Ečed (Ecsedi-láp), koja je bila najveća susedna močvara Velike mađarske nizije. Kao deo operacija kontrole vode koje je sproveo Tibor Karoljem, ovaj predeo je isušeno krajem devetnaestog veka, a tako obnovljeno zemljište pretvoreno je u poljoprivredno zemljište.
Istorija uredi
Staro ime grada bilo je Ečed, ali je vremenom preimenovan u Nađečed, što znači „veliki” ili „veliki Ečed” da bi se razlikovao od starog naziva. Oblast je imala bliske veze sa kadetskom granom porodice Batori. Eržebet Batori, mađarska grofica, je odrasla u sada porušenom zamku u gradu.[1] Njeno glavno prebivalište, a kasnije i zatvor, bio je dvorac Čejte, Gornja Mađarska, sada u Slovačkoj, ali je sahranjena u porodičnoj kripti u Ečedu.[2][3]
Gradski dvorac je srušen u osamnaestom veku nakon ustanaka Kuruca.
Stanovništvo uredi
Godine 2001. 84% gradskog stanovništva se izjasnilo kao Mađari, 16% Romi.[4]
Tokom popisa iz 2011. godine, 91% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, a 20,1% kao Romi (8,8% se nije izjasnilo. Zbog dvojnog identiteta, ukupan broj može biti veći od 100%). Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 5,1%, reformisani 58,6%, grkokatolici 6,4%, nedenominacioni 14,2% (13,6% nije se izjasnilo).[5]
Reference uredi
- ^ Pallardy, Richard. „Elizabeth Bathory | Biography & Facts”. Encyclopedia Britannica. Arhivirano iz originala 24. 7. 2015. g.
- ^ Gordon, Dee (2017). Bad Girls from History: Wicked Or Misunderstood?. South Yorkshire, England: Pen & Sword Books. ISBN 9781473862845.
- ^ Irma Szádeczky-Kardoss: "Krvava grofica? Ispitivanje života i suđenja Eržebet Batori", prevela Lujza Nehrebeczky, mađarski original publikovan Élet és Tudomány , September 2005
- ^ A 2001-es népszámlálás nemzetiségi adatsora
- ^ Nagyecsed Imenik mesta