Nikolaj Fomin (rus. Николай Фомин) je ruski slikar poznat po slikama nadahnutim prirodom, kulturom severnih naroda i slovenskom religijom.

Nikolaj Fomin
Lični podaci
Puno imeNikolaj Fomin
Datum rođenja(1970-12-09)9. decembar 1970.(53 god.)
Mesto rođenjaGornjij, Lesnovo, SSSR

Biografija

uredi

Nikolaj Fomin je rođen 9. decembra 1970. godine u selu Gornjij (rus. Горный), kod grada Lesnovo (rus. Лесного) u Sverdlovskoj oblasti.

1988—1993. - pohađa Biološki fakultet, smer lovstvo na Poljoprivrednom institutu u Kirovu (rus. Кировский сельскохозяйственный институт)

1993—1998. - radi kao biolog-lovac u Sosnovskom državnom šumsko-lovnom gazdinstvu Karelski Perešjek (rus. Карельский Перешеек) u Lenjingradskoj oblasti.

1999—2003. - radi u dobrotvornim organizacijama

2004—2006. - radi u studiju umetničkog punjenja životinja „TT“ Alekseja Gurina, u Jekaterinburgu.

Radio je ilustracije za časopise posvećene lovu, kao što su „Svens Jakt“ i „Norsk fangstman“. Njegove ilustracije se nalaze u više knjiga za decu[1] i u više knjiga koje se bave istorijom i verovanjima Slovena, severnih i sibirskih naroda.[2] Član je kluba slikara životinja „Živa olovka“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. februar 2012)(rus. Клуб художников анималистов „Живой карандаш“). Trenutno živi i radi u Kirovu, praveći slike i crteže po narudžbini.

Izložbe:

Mislim da Vam u oči odmah upadnu odsustvo profesionalizma, mešanje stilova i druge greške, koje se ne mogu sakriti od čoveka upoznatog sa umetnošću. To jeste tačno - ja nemam slikarskog obrazovanja. Imam želju da izrazim kako osećam svet oko sebe i to osećanje podelim sa Vama. Ako moj radovi naiđu na odjek u Vašoj duši znači da nisam protraćio boje, tuš, papir. Često su moje slike inspirisane muzikom koju volim (po pravilu su to albumi skandinavskih, slovenskih i finskih etno-grupa, naročito „Veleslava“, „Varttina“, „Hedningarna“ i „Garmarna“ kao i kompozicije Griga i Sibelijusa). Naravno, niču čitavi svetovi, dok provodim vreme u netaknutoj prirodi i upoznajem se sa kulturom i duhovnim svetom severnih naroda, i izučavam staru slovensku veru.

[5]

Radovi Nikolaja Fomina su većinom rađeni tehnikom vodenih boja i gvaš tehnikom. Neki radovi su rađeni tušem, uljanim bojama i akrilnim bojama. Motivi na slikama su inspirisani lepotom prirode i ženskog tela, slovenskom religijom[6] i kulturom slovenskih, ugro-finskih i sibirskih naroda.[7] Divlje životinje u svom prirodnom okruženju su čest motiv na slikama[8]. Slike i crteži rađeni tušem često sadrže elemente erotike i slovenske mitologije.[9]

Radovi

uredi

Izvori

uredi

Literatura

uredi



Napomene

uredi
  1. ^ Jugra je drugi naziv za Hanti-Mansijski autonomni okrug.
  2. ^ Duma (u ovom kontekstu) na ruskom jeziku označava skupštinu, sabor, skup, parlament, veće. U bukvalnom prevodu im. duma - misao, gl. dumatь - misliti.
  3. ^ Prema arheološkim nalazima u vezi rjazansko-okskih mogila.
  4. ^ Ilustracija za knjigu M. F. Kosareva, „Osnovi paganskog pogleda na svet“.
  5. ^ Ilustracija za istorijski roman M. F. Kosareva, „U potrazi za Velikom Mađarskom“ - rus. „В поисках Великой Венгрии“, Михаил Ф. Косарев. Книга 1. Воля богов, Ладога-100, Москва. 2011. ISBN 978-5-94494-069-8..
  6. ^ Drvo poreklom sa severa Evrope. Drugi nazivi su ptičja trešnja/višnja, črenza, svibovina, sremža, trpika. Rano cveta, cvetovi su slični cvetovia trešnje, karakterističnog opojnog mirisa. Plovodi su sitni, tamne boje i ptice ih veoma vole.
  7. ^ Drugi nazivi su vrba iva, iva vrba, maca, planinska iva, prava iva, vrbica.
  8. ^ Drugi nazivi su kalina, visoka brusnica
  9. ^ rus. Голубика
  10. ^ rus. Клюква
  11. ^ lat. Rubus saxatilis, kamionka.
  12. ^ rus. Толокнянка
  13. ^ rus. Черника
  14. ^ rus. морошка
  15. ^ rus. брусника
  16. ^ rus. облепиха, lat. Hippophae rhamnoides
  17. ^ „Grafička, a ne pornografska serija „Slovenska erotika“. Originalni crteži čekaju na objavljivanj u formi albuma, a autorska prava su data prvom Muzeju slovenske mitologije u Tomsku“, Nikolaj Fomin
  18. ^ Ovaj motiv se može naći i u srpskoj narodnoj bajci
  19. ^ Sličnu grafiku pod nazivom „Polivanje dodole“ je napravio i čuveni srpski slikar Uroš Predić
  20. ^ ilustracija za novogodišnju čestitku