Nikolaj Fomin
Nikolaj Fomin (rus. Николай Фомин) je ruski slikar poznat po slikama nadahnutim prirodom, kulturom severnih naroda i slovenskom religijom.
Nikolaj Fomin | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Nikolaj Fomin |
Datum rođenja | 9. decembar 1970. |
Mesto rođenja | Gornjij, Lesnovo, SSSR |
Biografija
urediNikolaj Fomin je rođen 9. decembra 1970. godine u selu Gornjij (rus. Горный), kod grada Lesnovo (rus. Лесного) u Sverdlovskoj oblasti.
1988—1993. - pohađa Biološki fakultet, smer lovstvo na Poljoprivrednom institutu u Kirovu (rus. Кировский сельскохозяйственный институт)
1993—1998. - radi kao biolog-lovac u Sosnovskom državnom šumsko-lovnom gazdinstvu Karelski Perešjek (rus. Карельский Перешеек) u Lenjingradskoj oblasti.
1999—2003. - radi u dobrotvornim organizacijama
2004—2006. - radi u studiju umetničkog punjenja životinja „TT“ Alekseja Gurina, u Jekaterinburgu.
Radio je ilustracije za časopise posvećene lovu, kao što su „Svens Jakt“ i „Norsk fangstman“. Njegove ilustracije se nalaze u više knjiga za decu[1] i u više knjiga koje se bave istorijom i verovanjima Slovena, severnih i sibirskih naroda.[2] Član je kluba slikara životinja „Živa olovka“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. februar 2012)(rus. Клуб художников анималистов „Живой карандаш“). Trenutno živi i radi u Kirovu, praveći slike i crteže po narudžbini.
Izložbe:
- 20. - 22. septembra 2003. - izložba na konferenciji posvećenoj primenjenoj nauci, povodom desetogodišnjice Berezovskog naučno-folklornog fonda Mansi[3], Centar umetnosti, Berezovo, Autonomna oblast Hantija-Mansija
- 16. decembar 2003. - izložba povodom proslave 450 godina rusko-britanskih odnosa, ambasada Ujedinjenog Kraljevstva, Moskva
- jun - jul 2004. – samostalna izložba u Muzeju regionalne istorije (rus. Историко-краеведческий музей) Dalmatovo, Kurganska oblast
- 31. decembra 2004 — 9. januara 2005. – samostalna izložba pri etnokulturnom programu „Mnoga lica Jugre“[a] (rus. „Многоликая Югра“), Hanti-Mansijsk
- 4. – 7. aprila 2005. – izložba pri Dečjoj etnografskoj ekspediciji „Susreti naroda Hanti“[mrtva veza](rus. „Встреча родов ханты“), Škola umetnosti, Kogalim, Autonomna oblast Hantija-Mansija
- 30. jula – 1. avgusta 2005. – samostalna izložba na zasedanju Dume[b] Autonomne oblasti Hantija-Mansija, Dom vlade okruga, Hanti-Mansijsk
- 1. – 20. februara 2006. – samostalna izložba u Centru likovnog stvaralaštva[mrtva veza] (rus. Центр художественного творчества), u gradu Čusovoju, u Permskoj oblasti
- 20. marta – 15. aprila 2006. – samostalna izložba u gradu Lesnoju, u Sverdlovskoj oblasti
- stalna izložba u Muzeju slovenske mitologije u Tomsku
- radovi uvršteni u katalog „Uralski slikari 2006.“(rus. „Уральские художники 2006“) , Jekaterinburg
- radovi predstavljani na aukcijama „Tatjanin dan“(rus. „Татьянин день“) u Jekaterinburgu[4]
Mislim da Vam u oči odmah upadnu odsustvo profesionalizma, mešanje stilova i druge greške, koje se ne mogu sakriti od čoveka upoznatog sa umetnošću. To jeste tačno - ja nemam slikarskog obrazovanja. Imam želju da izrazim kako osećam svet oko sebe i to osećanje podelim sa Vama. Ako moj radovi naiđu na odjek u Vašoj duši znači da nisam protraćio boje, tuš, papir. Često su moje slike inspirisane muzikom koju volim (po pravilu su to albumi skandinavskih, slovenskih i finskih etno-grupa, naročito „Veleslava“, „Varttina“, „Hedningarna“ i „Garmarna“ kao i kompozicije Griga i Sibelijusa). Naravno, niču čitavi svetovi, dok provodim vreme u netaknutoj prirodi i upoznajem se sa kulturom i duhovnim svetom severnih naroda, i izučavam staru slovensku veru.
Stil
urediRadovi Nikolaja Fomina su većinom rađeni tehnikom vodenih boja i gvaš tehnikom. Neki radovi su rađeni tušem, uljanim bojama i akrilnim bojama. Motivi na slikama su inspirisani lepotom prirode i ženskog tela, slovenskom religijom[6] i kulturom slovenskih, ugro-finskih i sibirskih naroda.[7] Divlje životinje u svom prirodnom okruženju su čest motiv na slikama[8]. Slike i crteži rađeni tušem često sadrže elemente erotike i slovenske mitologije.[9]
Radovi
uredi- „Jakutija“, 2005.
- „Dva risa“[mrtva veza], 2003.
- „Ovo je moja vučica!“[mrtva veza], 2005.
- „Devojka etnograf“
- „Sibirske oči“, 2005.
- „Pitaj vatru“[mrtva veza]
- „Tužni zvuci kareskog kantela“[mrtva veza], 2003.
- „Rekonstrukcija V-VIII vek“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. mart 2016)[v], 2009.
- „Svete životinje“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. mart 2016)[g], 2010.
- „U drugim svetovima“[mrtva veza][d]
- ciklus „Drvo u obličju žene“(rus. „Деревья в женских образах“)[10]:
- „Breza“[mrtva veza], 2003.
- „Sremza“[đ], 2004.
- „Bor“[mrtva veza], 2001.
- „Oskoruša“[mrtva veza], 2003.
- „Iva“[mrtva veza][e], 2004.
- „Lipa“, 2003.
- „Žalosna vrba“, 2003.
- „Ariš“, 2004.
- „Jela“[mrtva veza], 2004.
- „Jasika“[mrtva veza], 2004.
- „Smreka“[mrtva veza], 2003.
- „Jabuka“
- „Jova“[mrtva veza], 2004.
- „Leska“, 2004.
- „Jasen“[mrtva veza], 2004.
- ciklus „Bobice naših šuma“(rus. „Ягоды наших лесов“)
- „Bekovina“[ž],
- „Ribizla“[mrtva veza]
- „Crna ribizla“[mrtva veza]
- „Malina“[mrtva veza]
- „Borovnica“[mrtva veza][z]
- „Kupina“[mrtva veza]
- „Orlovi nokti“
- „Jagoda“[mrtva veza]
- „Brusnica“[i]
- „Kneginjica“[mrtva veza]
- „Planinska malina“[mrtva veza][j]
- „Brusnica“[mrtva veza][k]
- „Borovnica“[mrtva veza][l]
- „Močvarna jagoda“[mrtva veza][lj]
- „Brusnica“[m]
- „Morska pasjakovina“[mrtva veza][n]
- ciklus „Ljudi“
- „Jesen - portret Oksane“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. mart 2016), 2011.
- „Portret Marine Balaevoje (sada Ambarcumovoje)“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. mart 2016), 2009.
- „Sibirska žena“[mrtva veza], 2009.
- ciklus „Osvajanje Sibira“
- „Zemljica sibirska!“[mrtva veza], 2011.
- ciklus „Slovenska erotika“[nj]
- ciklus „Životinje“ (rus. Анималистика)
- „Na toku“(triptih) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. mart 2016), 2005.
- „Veliki tetreb“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. mart 2016), 2006.
- „Zimska priča“[mrtva veza][r], 2008.
- „Za dva zeca“[mrtva veza], 2008.
Izvori
uredi- ^ Berggren, Jonna (2008). Väktaren & stenarna. Svenska: Vilda förlag. ISBN 9789185845071.(jezik: švedski)
- ^ Illюstracii Nikolaя Fomina k knige Mihaila Kosareva „V poiskah Velikoй Vengrii“ (jezik: ruski)[mrtva veza], Pristupljeno 15. 4. 2013.
- ^ Obsko-ugorskiй institut prikladnыh issledovaniй i razrabotok (jezik: ruski) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. april 2009), Pristupljeno 15. 4. 2013.
- ^ Fomin Nikolaй, hudožnik, Aukcioniй dom „Tatьяnin denь“ (jezik: ruski)[mrtva veza], Pristupljeno 15. 4. 2013.
- ^ Nikolaй Fomin, Russkie hudožniki, Perunica(jezik: ruski) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. januar 2012), Pristupljeno 15. 4. 2013.
- ^ „Rusь Vedičeskaя“, hudožnik Nikolaй Fomin (jezik: ruski) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. septembar 2011), Pristupljeno 15. 4. 2013.
- ^ Nikolai Fomin, Project open art (jezik: engleski) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. decembar 2008), Pristupljeno 15. 4. 2013.
- ^ Klub hudožnikov animalistov „Živoй karandaš“, Galereя hudožnika - Nikolaй Fomin (jezik: ruski) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. decembar 2011), Pristupljeno 15. 4. 2013.
- ^ The Erotic Art of Nikolay Fomin, Beautiful grotesque(jezik: engleski), Pristupljeno 15. 4. 2013.
- ^ Hudožnik Nikolaй Fomin, Žurnal „Nauka i Religiя“ (jezik: ruski) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. april 2012), Pristupljeno 15. 4. 2013.
Literatura
uredi- Berggren, Jonna (2008). Väktaren & stenarna. Svenska: Vilda förlag. ISBN 9789185845071.(jezik: švedski)
Napomene
uredi- ^ Jugra je drugi naziv za Hanti-Mansijski autonomni okrug.
- ^ Duma (u ovom kontekstu) na ruskom jeziku označava skupštinu, sabor, skup, parlament, veće. U bukvalnom prevodu im. duma - misao, gl. dumatь - misliti.
- ^ Prema arheološkim nalazima u vezi rjazansko-okskih mogila.
- ^ Ilustracija za knjigu M. F. Kosareva, „Osnovi paganskog pogleda na svet“.
- ^ Ilustracija za istorijski roman M. F. Kosareva, „U potrazi za Velikom Mađarskom“ - rus. „В поисках Великой Венгрии“, Михаил Ф. Косарев. Книга 1. Воля богов, Ладога-100, Москва. 2011. ISBN 978-5-94494-069-8..
- ^ Drvo poreklom sa severa Evrope. Drugi nazivi su ptičja trešnja/višnja, črenza, svibovina, sremža, trpika. Rano cveta, cvetovi su slični cvetovia trešnje, karakterističnog opojnog mirisa. Plovodi su sitni, tamne boje i ptice ih veoma vole.
- ^ Drugi nazivi su vrba iva, iva vrba, maca, planinska iva, prava iva, vrbica.
- ^ Drugi nazivi su kalina, visoka brusnica
- ^ rus. Голубика
- ^ rus. Клюква
- ^ lat. Rubus saxatilis, kamionka.
- ^ rus. Толокнянка
- ^ rus. Черника
- ^ rus. морошка
- ^ rus. брусника
- ^ rus. облепиха, lat. Hippophae rhamnoides
- ^ „Grafička, a ne pornografska serija „Slovenska erotika“. Originalni crteži čekaju na objavljivanj u formi albuma, a autorska prava su data prvom Muzeju slovenske mitologije u Tomsku“, Nikolaj Fomin
- ^ Ovaj motiv se može naći i u srpskoj narodnoj bajci
- ^ Sličnu grafiku pod nazivom „Polivanje dodole“ je napravio i čuveni srpski slikar Uroš Predić
- ^ ilustracija za novogodišnju čestitku