Nimčević je prezime, koje se javlja u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. U Subotici ga nose Bunjevci. Zbog sličnosti, u literaturi je često greškom poistovećivana sa srpskom graničarskom porodicom Ninčić.

Spomeni

uredi

Prezime Nimčević je nosilo više poznatih ličnosti:

  • Hasan-efendija Nimčević (lat. Hassan effendi Nimcevich), poturčenjak i zajednički zastupnik (kapućehaja) franjevačkih manastira na prostoru bosanskog pašaluka. Pominje se u Ljetopisu sutješkoga samostana i u Ljetopisu kreševskoga samostana. Kako navodi Benić, on je 1756, 1764. i 1764. g. ubirao džulus od kaluđera sutješkog manastira.[1] Bogdanović ga spominje 1767. g. Tada je poglavar franjevačkog kreševskog manastira otišao u Travnik da preko Hasan-efendije Nimčevića izdejstvuje dozvolu za obnovu samostana.[2]

Prezime Nimčević se u Subotici krajem 17. veka. g.[3] Njegovi nosioci su pripadnici istog roda Nimčević-Džajić.

  • Mijat Nimčević (lat. Miatt Nincsovics), koji je, kako prenosi kalački biskup Ivan Antunović, negde krajem 18. veka imao u Aljmašu (danas Bačalmaš) posed, a u Subotici kuću.[4]
  • Šimun Nimčević, koji je, između ostalih, 1896. g. potpisao peticiju za pravo narodnog jezika u školi i opštini;[5]
  • Siniša Nimčević (rođ. 1971), autor stripova koje je objavljivao u subotičkim fanzinima „Trt“, „Stroj“, „Meteor“ i „London Dungeon“.[6]
  • Goran Nimčević (1973—2011), vlasnik marketinške agencije „Home factory“,[7] i, kako prenose lokalni mediji, „jedan od najtalentovanijih televizijskih montažera u regionu, dizajner i vrstan muzičar, gitarista subotičke grupe ‘Perpetuum Mobile’“.[8] Nastradao je prilikom nesrećnog slučaja zajedno sa kolegom kamermanom Atilom Kiraljem (mađ. Attila Király) u centru Subotice.[9]

Ovo prezime zabeleženo je u sledećim mestima:[10]

  • Čikuzda (mađ. Sükösd)
  • Kunbaja (mađ. Kunbaja)
  • Matević (mađ. Mátetelke)
  • Tompa (mađ. Tompa)
  • Aljmaš (mađ. Bácsalmás)
  • Čantavir
  • Subotica
  • Bajmok
  • Tavankut
  • Bikovo
  • Palić
  • Žednik

Kod nekih porodica je Džajin porodični nadimak prezimenu Nimčević.[11]

Reference

uredi
  1. ^ Bono Benić, Ljetopis sutješkoga samostana, ur. dr. fra Ignacije Gavran, Sarajevo & Zagreb 2003, 199, 227, 232
  2. ^ Deinde R. P. Gvardianus Allovich, consilio habito, perexit in Traunik causa explorandi copiam pro casu nostro urgentissimo; et attulit ad nostrum ibi agentem Hassan effendi Nimcevich quaedam manuscula, eique praesentavit, suas necessitates exponendo... Eodem Tempore Rev. Pr Gvardianus noster abivit Herbosam, vulgo Traunik; ubi apud Assan-Effendi Nimcsevich nostrum conventuum communem, et Ciaus-Caraga, qui nobis, ut circa hoc tempus, quando jejenium vulgo Ramazan incobant, veniamus, jam praedixerunt, ab obtinendam facultatem restaurandi saltem Conventum, plurimum adlaboravit. (Julijan Jelenić, „Ljetopis franjevačkog samostana u Kreševu“, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, XXIX, januar-decembar 1917, pp. 21-22). U prevodu: Zatim je p. o. gvardijan Alović, nakon što se posavjetovao, otišao u Travnik, da izvidi na kapiji o našem najprečem poslu. Odneo je našem tamošnjem zastupniku Hasan-efendiji Nimčeviću neke sitne darove pa mu ih je dao i izložio naše potrebe... U isto vrijeme otišao je naš p. o. u Herbozu ili, pučki, Travnik, gdje je mnogo radio da dobijemo dozvolu da se barem samostan obnovi. Radio je preko /H/asan-efendije Nimčevića, zajedničkog zastupnika naših samostana, i preko čaušlarage, koji su nam ranije rekli da dođemo u ovo vrijeme kad počinje ramazanski post (kako se on pučki zove). (Marijan Bogdanović, Ljetopis kreševskoga samostana, ur. dr. fra Ignacije Gavran, Sarajevo & Zagreb 2003, 71, 77-78.)
  3. ^ „Prezimena bunjevačkih rodova“, u: Jovan Erdeljanović, O poreklu Bunjevaca, Beograd 1930, str. 143.
  4. ^ Ivan Antunovich, Razprava o podunavskih i potisanskih Bunjevcih i Šokcih u pogledu narodnom, vjerskom, umnom, gradjanskom i gospodarskom, Beč 1882, pp. 105
  5. ^ „Bunjevačko pitanje u Subotici“, Neven. Zabavno-poučni misečnik za Bunjevce i Šokce, XIII, 1. kolovoz 1896, br. 8, pp. 124.
  6. ^ „Subotički strip?“, у: Slobodan Ivkov, 60 godina domaćeg stripa u Srbiji, Subotica 1995.
  7. ^ Subotica.com: Dvoje poginulo u saobraćajnoj nesreći Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. новембар 2011), Приступљено 15. 4. 2013.
  8. ^ Subotica.com: Komemoracija tragično stradalima u jučerašnjoj nesreći Архивирано на сајту Wayback Machine (6. novembar 2011), Pristupljeno 15. 4. 2013.
  9. ^ b92.net: Snimatelji poginuli u Subotici, Pristupljeno 15. 4. 2013.
  10. ^ „Nímčević“, u: Marko Peić, Grgo Bačlija, Imenoslov bačkih Bunjevaca, Novi Sad & Subotica 1994, pp. 102.
  11. ^ „Nímčević Džȁin“ u:Peić & Bačlija, Imenoslov, pp. 103.