Novi zajednički poduhvat za blagostanje, obrazovanje i oslobođenje

Novi zajednički poduhvat za blagostanje, obrazovanje i oslobođenje (engl. New Joint Endeavour for Welfare, Education and Liberation, skraćeno "New JEWEL", što doslovno znači: „Novi dragulj"), takođe poznat kao Pokret Nju Džul (engl. New JEWEL Movement, NJM) je bila marksističko-lenjinistička politička partija, koja je delovala na Grenadi 1970-ih i početkom 1980-ih godina.

Novi zajednički poduhvat za blagostanje, obrazovanje i oslobođenje
New Joint Endeavour for Welfare, Education and Liberation
OsnivačMoris Bišop
Osnovana11. mart 1973.
Raspuštena1983.
Sedište Grenada
Ideologijakomunizam,
marksizam-lenjinizam
reformizam
Bojenarandžasta

Osnovana je 11. marta 1973. ujedinjenjem dve radikalno leve stranke — Zajednički poduhvat za blagostanje, obrazovanje i oslobođenje (JEWEL) i Pokreta za narodne skupštine (Movement for Assemblies oft he People, MAP) koga je vodio mladi advokat Moris Bišop. Pod Bišopovim vođstvom Pokret se brzo nametnuo kao vodeća stranka opozicije prema režimu premijera Erika Gejrija, koji je 1976. optužen za izbornu prevaru. Na Grenadi je tada počelo da tinja narodno nezadovoljstvo, što je Pokret nagnalo da počne s pripremama za oružanu revoluciju. Osnovana je Nacionalna oslobodilačka armija (NLA) kao vojno krilo stranke, a 12 njenih vođa je poslano u Gvajanu na vojnu obuku. Dana 13. marta 1979. godine, u trenutku kada je Gejri bio na službenom putu u Njujorku, snage NLA su preuzele nadzor nad radio-stanicom, kasarnama i policijskim stanicama, a samim time i vlast nad ostrvom.

Vođa NJM, Moris Bišop, je potom suspendovao dotadašnji grenadski ustav te proglasio Narodnu revolucionarnu vladu sa sobom na čelu. Sve političke stranke osim NJM su zabranjene, te je NJM de fakto zavela jednopartijski sistem, koji se oslanjao na komunističku Kubu, te druge države tadašnjeg Istočnog bloka. Bišop je njihovu pomoć koristio za niz infrastrukturnih projekata kojima je nastojao da poboljša životni standard običnih Grenađana, a zbog čega je stekao veliku popularnost.

Bišop je istovremeno nastojao i da održi svojevrsnu distancu prema Istočnom bloku, kako bi privukao zapadne investicije, odnosno ekonomiju temeljio na turizmu. Zbog toga je došao u sukob s tvrdolinijaškom frakcijom u NJM na čijem je čelu bio Bernard Kord, kao i vojskom. Početkom oktobra 1983. Kord je Bišopa ostavio u kućni pritvor, ali je 19. oktobra došlo do masovnih protesta prilikom kojih je Bišop privremeno oslobođen. Vojne snage lojalne Kordu su, međutim, ugušile tu pobunu, prilikom čega je Bišop zajedno sa svojim pristalicama streljan. Istog dana je general Hadson Ostin izvršio još jedan puč, smenio Korda i proglasio vojnu huntu. Ona je potrajala šest dana, jer je američki predsednik Ronald Regan nasilje na Grenadi iskoristio kao izgovor za vojnu intervenciju. Njome je marksistički režim srušen, a većina preživelih vođa NJM uhapšena, čime je ta stranka prestala da postoji.

Pristalice Morisa Bišopa su godine 1984. organizovale Patriotski pokret Moris Bišop (MBPM) koji se 2002. utopio u Narodni laburistički pokret (PLM).

Spoljašnje veze uredi