Норвешка шума

пети роман Харуки Муракамија

Norveška šuma (jap. ノルウェイの森, translit. Noruwei no Mori) je roman japanskog pisca Harukija Murakamija iz 1987. godine. Danas je u Japanu i dalje jedan od najčitanijih romana, a u Srbiji je objavljen 2007. godine u izdanju Geopoetike. Na osnovu romana snimljen je film reditelja Tran An Hunga, koji je prvi put prikazan na festivalu u Veneciji 2010. godine.[1]

Norveška šuma
Prvo izdanje knjige Norveška šuma
Nastanak i sadržaj
Orig. naslovノルウェイの森
AutorHaruki Murakami
ZemljaJapan
JezikJapanski jezik
Žanr / vrsta delaLjubavni roman
Izdavanje
IzdavačGeopoetika
Datum2007.
Broj stranica336.

Tema romana uredi

 UPOZORENjE:Slede detalji zapleta ili kompletan opis radnje!

Roman predstavlja nostalgičnu priču o gubitku i seksualnosti. U ulozi pripovedača nalazi se Toru Vatanabe, koji se priseća svojih studentskih dana u Tokiju. Kroz njegova sećanja na mladalačke dane, vidimo kako razvija odnos sa dve jako različite žene — prelepom, ali emocionalno nestabilnom Naoko i društvenom i živahnom Midori. Radnja romana smeštena je u Tokiju tokom 1960-ih godina kada su japanski studenti, kao i mnogi drugi širom sveta, protestovali protiv sistema. Mada studentski pokret služi kao pozadina za razvoj fabule romana, Murakami ga (kroz Torove i Midorine oči) prikazuje kao slabašan i licemeran pokret. Prvi deo romana zasnovan je na jednoj ranijoj Murakamijevoj priči, Svitak, koju je proširio za potrebe romana.[2]

Priča je, kasnije, uključena u zbirku Slepa vrba, uspavana žena. Norveška šuma je postala hit među japanskom omladinom i od Murakamija je napravila svojevrsnu zvezdu u Japanu, što mu je izvesno vreme predstavljalo problem.[3]

O piscu uredi

 
Haruki Murakami

Haruki Murakami (jap. 村上春樹, translit. Murakami Haruki, Kjoto 12. januar 1949) jedan je od najpoznatijih japanskih savremenih pisaca nadrealizma i dobitnik više prestižnih književnih nagrada. Objavljivanjem prvog romana Norveška šuma, Murakami postaje svetski poznat. Ovaj roman prodat je u milion primeraka u Japanu. Kratke priče takođe predstavljaju važan deo Murakamjevog opusa.

Naslov uredi

Izvorni japanski naziv, Noruwei no Mori, predstavlja standardni japanski prevod naziva pesme Norwegian Wood grupe Bitlsi, koju je napisao Džon Lenon.[4] Sama pesma se u romanu često spominje, a ujedno je i najdraža pesma Torove devojke Naoko. Ipak, Mori na japanskom jeziku označava šumu, a ne drvo, o kome pesma govori. Uloga šume i šumska scenografija takođe igraju veliku ulogu u romanu.[2]

Likovi uredi

  • Toru Vatanabe (jap. ワタナベ トオル, translit. Watanabe Tōru) je glavni lik i pripovedač. Toru je student iz Tokija prosečnih sposobnosti koji studira dramaturgiju, ali bez nekih jasnih uverenja i razloga zašto to radi. Za razliku od većine, zanima ga zapadna književnost, posebno američka. Njegov najbolji prijatelj je Kizuki, a kasnije razvije veze sa Naoko i Midori.
  • Naoko (jap. 直子, translit. Naoko) je prelepa ali emocionalno nestabilna devojka, koja je na početku Kizukijeva devojka, ali kasnije nakon njegove smrti bude sa Toruom. Njena sestra počinila je samoubistvo sa 17 godina, što zajedno sa Kizukijevom smrću ima veliki uticaj na njenu ličnost.
  • Midori Kobajaši (jap. 小林 緑, translit. Kobajashi Midori) je Toruova koleginica, koja je posebno živahna i druželjubiva. Zajedno sa sestrom pomaže ocu u vođenju knjižare. Na početku ima dečka, međutim, počinje se sviđati Toruu nakon što se upoznaju, što ga stavlja u nezgodnu situaciju.
  • Reiko Išida (jap. 石田 玲子, translit. Ishida Reiko) je pacijent u planinskoj klicini, u koju Naoko odlazi. S obzirom da su Naoko i ona delile sobu, postaju veoma bliske prijateljice. Reiko je bila uspešna pijanstkinja i veoma vešta sa gitarom, sve dok joj njeni psihički problemi nisu uništili i karijeru i brak. Pokušava pomoći Naoko i Toru u njihovoj vezi.
  • Kizuki (jap. キズキ, translit. 'Kizuki) je Toruov najbolji prijatelj iz srednje škole i prvi Naokin dečko. Sa 17 godina je počinio samoubistvo.
  • Nagasava (jap. 永沢, translit. Nagasawa) je student diplomatije u Tokiju, prijateljstvo sa Toruom je započelo zahvaljujući knjizi Veliki Getsbi koju obojica obožavaju. Nagasava je neobično harizmatičan, a njegova komleksnost ogleda se kroz njegove ideale i veze.
  • Hacumi (jap. ハツ.ミ, translit. Hatsumi) je Nagasavina devojka koja je sa njim puno propatila. Dve godine nakon što je Nagasava otputovao u Nemačku Hacumi se udala, a samo dve godine nakon udaje počinila samoubistvo. Njeno samoubistvo je nateralo Torua da prekine prijateljstvo sa Nagasavom.
  • Esesovac (jap. 突撃隊, translit. Totsugekitai) je Toruov cimer opsednut čistoćom, studira kartografiju. U jednom trenutku odlazi iz sobe, ostavljajući Torua samog, a kasnije se iz nepoznatih razloga u potpunosti iseljava iz doma.
  • Ito je student slikarstva koga Toru upoznaje nakon iseljenja iz doma koji je delio sa Nagasavom i Esesovcem. Zajednička im je bila ljubav prema piscu Borisu Vijanu.
  • Momoko Momo Kobajaši je Midorina sestra.
  • G. Kobajaši je Midorin otac, udovac. Midori je najpre slagala Torua da joj je otac emigrirao u Urugvaj, ali kasnije priznaje da je zapravo u bolnici zbog raka mozga. Kada ga Midori i Toru posete, Toru ostane nakratko sam sa njim i sam se brine o njemu. Kasnije umire, nakon čega njegove kćeri prodaju knjižaru i sele se u stan.

Aluzije uredi

Jedna od najdražih knjiga Torua i njegovog prijatelja Nagasave je roman Veliki Getsbi F. Skota Ficdžeralda. Pre nje, Toru je jako voleo knjigu Kentaur Džona Apdajka, koju je pročitao nekoliko puta.

Tokom prvih susreta s Naoko i Reiko na klinici, Toru čita roman Čarobni breg Tomasa Mana. Isto tako voli i roman Pod točkom, drugu knjigu Hermana Hesea.

Kada Toru poseti Naoko na klinici, oboje se prisete događaja kada su Kizuki i on uzeli motocikl kako bi je posetili u bolnici. Ista ta priča, samo proširena, ispripovedana je u naslovnoj priči zbirke Slepa vrba, uspavana žena.

Reference uredi

  1. ^ „Japanese author's focus, flavor appeal to younger interests”. The seattle times. Arhivirano iz originala 17. 09. 2016. g. Pristupljeno 16. 4. 2018. 
  2. ^ a b Murakami, Haruki (2007). Norveška šuma. Beograd: Geopoetika. str. 336. 
  3. ^ „The lone wolf”. Theage. Pristupljeno 16. 4. 2018. 
  4. ^ „Rubber Souls”. Nytimes. Arhivirano iz originala 19. 04. 2018. g. Pristupljeno 16. 4. 2018.