Notingem[a] (engl. Nottingham) je grad u Ujedinjenom Kraljevstvu u Engleskoj. Nalazi se na reci Trent. Prema proceni iz 2007. u gradu je živelo 244.411 stanovnika. Grad je značajan i po legendi o Robinu Hudu.

Notingem
engl. Nottingham
Notingem
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Ujedinjeno Kraljevstvo
Konstitutivna zemlja Engleska
GrofovijaNotingemšir
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2007.244.411 (procena)
Geografske karakteristike
Koordinate52° 57′ 12″ S; 1° 08′ 51″ Z / 52.9533° S; 1.1474° Z / 52.9533; -1.1474
Površina74,61 km2
Notingem na karti Ujedinjenog Kraljevstva
Notingem
Notingem
Notingem na karti Ujedinjenog Kraljevstva
Pozivni broj0115
Veb-sajt
http://www.nottinghamcity.gov.uk

Istorija uredi

 
Tramvaj prolazi preko glavnoga trga (Old market skver)

Prva naselja u tom području su iz perioda pre Rimljana. U anglo-saksonsko doba oko 600. grad je bio deo kraljevine Mersija. Danski Vikinzi su 867. zauzeli grad i kasnije je postao jedan od pet utvrđenih gradova oblasti danskog zakona, tj pod danskom vlašću. U 11. veku Vilijam Osvajač je izgradio Notingemski zamak kraj reke Trent. Anglo-saksonsko naselje se razvilo u grad sa većnicom i sudom. Razvilo se takođe jedno naselje na blizu zamka na suprotnom brdu i to je bilo francusko naselje za podršku Normanima u zamku.

Za vreme industrijske revolucije Notingem je bio poznat po tekstilnoj industriji, a posebno kao međunarodni centar proizvodnje čipki. Brz rast grada i loše planiranje stvorili su kraj Notingama jedan od najgorih slamova u Britanskoj imperiji ne računajući Indiju. Stanovnici slama su se 1831. pobunili protiv vojvode od Njukasla, koji se opirao reformskom zakonu iz 1832. Zapalili su vojvodin Notingemski zamak.

Nakon Drugog svetskog rata tekstilna industrija je dekadama postajala sve slabija, tako da je danas ostalo veoma malo tekstilne industrije.

Robin Hud uredi

 
Statua Robina Huda

Legenda o Robin Hudu prvi put se pojavila u srednjem veku. Navodno je živeo u šervudskoj šumi, koja se protezala od Notingema do Donkastera. Većina Robina Huda povezuju sa Notingemom i Notingemširom, ali postoje i oni koji tvrde da dolazi iz Jorkšira. Glavni protivnik Robina Huda bio je šerif od Notingema.

Legenda o Robinu Hudu je turistički veoma značajna za Notingem. U Notingemu se nalazi njegova statua.

Znamenitosti uredi

  • Notingemske pećine

Notingemske pećine su veštački napravljene pećine još pre industrijske revolucije dubljenjem u peščaru i postale su značajne, jer se stvorila čitava mreža pećina, koje su napravili ljudi. Pećine predstavljaju turističku atrakciju i deo njih se može obići.

Najpre su služile kao zaštita i sklonište, a kasnije je mrežu pećina proširila sirotinja, koja je radila u industriji Notingema. Većina pećina je služila kao skladište u 18. veku, a bilo je ljudi u pećinama sve do 1924. Za vreme bombardovanja u Drugom svetskom ratau služule su kao sklonište.

  • Notingemski zamak je izgradio Vilijam Osvajač. Notingemski zamak je bio čuven tokom celoga srednjeg veka kao jedno od najjačih uporišta. Veoma malo je ostalo od zamka, jer je kasnije tu izgrađena palata
  • Trg stare pijace (Old market skver) predstavlja žarišnu tačku grada i navodno je najveći otvoreni trg u Engleskoj sa 22.000 m² površine.

Obrazovanje i kultura uredi

Notingem ima dva univerziteta: Univerzitet Notingem i Notingem Trent univerzitet. Zajedno ih pohađa 40.000 studenata. Dva velika teatra se nalaze u Notingemu.

Stanovništvo uredi

Prema proceni, u gradu je 2008. živelo 244.411 stanovnika.

Demografija
1981.1991.2001.
273.300270.222[4]249.584[4]

Vidi još uredi

Partnerski gradovi uredi

Sport uredi

Napomene uredi

  1. ^ Tvrtko Prćić, srpski lingvista, u Novom transkripcionom rečniku engleskih ličnih imena i Englesko-srpskom rečniku geografskih imena prednost daje obliku Notingam.[1][2] S druge strane, Pravopis srpskog jezika navodi samo oblik Notingem.[3]

Reference uredi

  1. ^ Prćić, Tvrtko (2018). Novi transkripcioni rečnik engleskih ličnih imena (3. izd.). Novi Sad: Filozofski fakultet. str. 141. ISBN 978-86-6065-497-9. 
  2. ^ Prćić, Tvrtko (2019). Englesko-srpski rečnik geografskih imena (2. izd.). Novi Sad: Filozofski fakultet. str. 101. ISBN 978-86-6065-498-6. 
  3. ^ Pešikan, Mitar; Jerković, Jovan; Pižurica, Mato (2010). Pravopis srpskoga jezika (4. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 391. ISBN 978-86-7946-105-6. 
  4. ^ a b World Gazetteer: Die wichtigsten Orte mit Statistiken zu ihrer Bevölkerung, Pristupljeno 17. 4. 2013.

Spoljašnje veze uredi