Odnosi Srbije i Meksika

Билатерални односи

Odnosi Srbije i Meksika su inostrani odnosi Republike Srbije i Sjedinjenih Meksičkih Država.

Odnosi Srbija-Meksiko
Map indicating locations of Meksiko and Srbija

Meksiko

Srbija

Istorija odnosa

uredi

Meksiko je prvobitno uspostavio diplomatske odnose sa Jugoslavijom 24. maja 1946. godine a sa Srbijom je potpisan ugovor 28. maja iste godine.[1]

Tokom 1991. godine Jugoslavija je ušla u period međunacionalnih sukoba koji su doveli do njenog raspada. Tokom sukoba unutar Jugoslavije, Savet bezbednosti Organizacije ujedinjenih nacija doneo je rezoluciju 757 sa kojom je pozvao sve države da povuku svoja diplomatska predstavništva iz Beograda. kao rezultat toga Meksiko je svoju ambasadu u Beogradu preimenovao u Kancelariju za Uravljanje odnosima (Chargé d'affaires) i zabranio svim jugoslovenskim zvaničnicima ulaz u Meksiko. Takođe isto tako je bio onemogućeno i dolazak meksičkih zvaničnika u Jugoslaviju.[1]

Ovim odlukama Meksiko, zajedno sa još nekolicinom država, je izbegao da zatvori svoje diplomatsko predstavništvo u Beogradu. Tokom 1995. godine Meksiko je vratio svom diplomatskom predstavništvu status ambasade i uspostavio diplomatske odnose sa SR Jugoslavijom kasnije nazvanom Državna zajednica Srbije i Crne Gore, kao zemljom naslednicom. Takođe Meksiko je preko ove ambasade uspostavio odnose sa ostalim bivšim republikama i sada novostvorenim državama.[1]

Tokom 2006. godine Državna zajednica Srbije i Crne Gore se raspala na dve posebne države i Meksiko je priznao nezavisnost Crne Gore i uspostavio odnose i sa novonastalom državom, dok je sa Srbijom nastavio da održava diplomatske odnose.[2]

Zvanične posete

uredi
 
Statua Josipa Broza u Meksiko Sitiju

Predsedničke posete Meksika[1]

Predsedničke posete Jugoslavije

Marta 1963. godine, Meksiko je svoje najviše odlikovanje Orden astečkog orla dodelio tadašnjem jugoslovenskom predsedniku Josipu Brozu.

Iako nije bilo zvaničnih predsedničkih poseta Meksika i Srbije, najviši oblik saradnje je ozvaničio ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić prilikom svoje posete Meksiku 12. jula 2011. godine.[3]

Sporazumi

uredi

Sporazumi između Meksika i Jugoslavije su preneseni i nastavljeni kao važeći sporazumi i sa Srbijom. U martu 1950. godine sje prvobitno bio uspostavljen i potpisan sporazum o trgovinskim odnosima.[4] U martu 1960. godine je bio potpisan sporazum o kulturnoj razmeni, a u julu 1963. godine takođe je bio potpisan dodatni trgovinski protokol. Kasnije, u februaru 1974. godine, je bio potpisan sporazum o naučno tehničkoj saradnji.[4] U julu 2010. godine Srbija i Meksiko su potpisali saradnju po pitanjima poljoprivrede.[5]

Bilateralni odnosi

uredi

Diplomatski odnosi su uspostavljeni 28. maja 1946. godine.[6]

Godine 1985, predsednik Meksika Migel de la Madrid je postao počasni građanin Beograda.

Meksiko je glasao protiv prijema Kosova u UNESKO 2015.[7]

Trgovinski odnosi

uredi
  • Tokom 2020. godine trgovinska razmena Srbije i Meksika je iznosila 85 miliona dolara. Od tog broja izvoz je vredeo 35,3 miliona dok je uvoz iznosio 49,7 miliona.
  • U toku 2019. godine ukupno je razmenjeno roba u vrednosti od 83 miliona USD. Iz Srbije je izvezeno 32 miliona, a uvezeno robe vredne 51 milion dolara.
  • u 2018. ukupna robna razmena iznosila je 62 miliona dolara. Iz naše zemlje je izvezena roba vredna 18 miliona, a uvezena u vrednosti od 44 mil. USD.[8][9]

Glavni izvozni artikli Meksika uključuju konektorske provodnike, audio-video opremu i plastičnu izolaciju, dok su glavni izvizni artikli Srbije bili elektronske komponente i plastificirana hartija i karton.[10]

Diplomatski predstavnici

uredi

U Beogradu

uredi

Ambasada Meksika u Beogradu je istovremeno nadležna za Bosnu i Hercegovinu, Severnu Makedoniju i Crnu Goru.[11]

  •   Karlos Isauro Feliks Korona, ambasador, 2021. -
  •   Marko Antonio Garsija Blanko, ambasador, 2016. - 2020.
  •   Hose Evarist Ramon Šilotl Ramirez, ambasador, 2015. -[12]
  •   Mersedes Felisitas Ruis Sapata, ambasador, 2009. - 2014.
  •   Eduardo Ektor Mogel Flores, otpravnik poslova, 2005. - 2009.
  •   Karlos Alehandro Rodriges i Kesada, ambasador, 2000. - 2004.
  •   Karlos Ignasio Gonsales Magaljon, ambasador, 1996. - 1999.
  •   Karlos Virhilio Ferrer Argote, otpravnik poslova, 1994. - 1996.
  •   Gonsalo Ernesto Agire Enrile, otpravnik poslova, 1994. - 1994.
  •   Karlos Isauro Feliks Korona, otpravnik poslova, 1992. - 1994.
  •   Agustin Garcia-Lopes Santaolalja, ambasador, 1991. - 1992.
  •   Maria del Sokoro Kabrera Muriljo, otpravnik poslova, 1990. - 1991.
  •   Enrike Gonsales Kasanova del Valje, ambasador, 1987. - 1990.
  •   Fransisko Lopes Kamara, ambasador, 1983. - 1987.
  •   Havier Gaspar Vimer Sambrano, ambasador, 1981. - 1982.
  •   Hose Ector Ibara Morales, otpravnik poslova, 1981. - 1982.
  •   Omar Martines Legoreta, ambasador, 1979. - 1981.
  •   Perla Maria Carvaljo Soto, otpravnik poslova, 1978. - 1979.
  •   Horhe Eduardo Navarete Lopes, ambasador, 1977. - 1978.
  •   Emilio Kalderon Pjuig, ambasador, 1976. - 1977.
  •   Manuel Martines del Sobral y Penićet, otpravnik poslova, 1973. - 1974.
  •   Ivone Lojola Eskobedo, otpravnik poslova, 1972. - 1973.
  •   Eduardo Enrike Solis Majora, otpravnik poslova, 1971. - 1972.
  •   Ramon Ruis Vaskonselos, ambasador, 1968. - 1971.
  •   Natalio Vaskes Paljares, ambasador, 1965. - 1968.
  •   Delfín Sanćes Huares Laso, ambasador, 1961. - 1965.
  •   Luis Gomes Luna, otpravnik poslova, 1960. - 1961.
  •   Visente Luis Ignasio Benites i Klavarije, ambasador, 1958. - 1960.
  •   Armando Gonsales Mendosa, otpravnik poslova, 1957. - 1958.
  •   Federiko Amaja Rodriges, ambasador, 1955. - 1957.
  •   Huan Manuel Alkaras Tornel, otpravnik poslova, 1954. - 1955.
  •   Horhe de la Vega Kaso, otpravnik poslova, 1953. - 1954.
  •   Eduardo Moriljo Safa-Briones, ambasador, 1953. - 1953.
  •   Horhe de la Vega Kaso, otpravnik poslova, 1952. - 1953.
  •   Kristobal Gusman Kardenas, ambasador, 1951. - 1952. (od 1946. do 1951. Meksiko je predstavljala ambasada u Parizu)

[13]

U Meksiku

uredi
 
Ambasada Srbije u Meksiko Sitiju

Ambasada Republike Srbije u Meksiko Sitiju (Meksiko) radno pokriva Gvatemalu[14], Honduras[15], Salvador[16], Nikaragvu[17], Kostariku[18] i Panamu.[19]

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b v g Istorija diplomatskih odnosa Meksika i Srbije (na španskom)
  2. ^ „CIA factbook: Crna Gora”. Arhivirano iz originala 5. 9. 2015. g. Pristupljeno 4. 11. 2015. 
  3. ^ RTS
  4. ^ a b Tratados Internacionales vigentes en México (na španskom)
  5. ^ „México y Serbia firman acuerdo agropecuario (na španskom)”. Arhivirano iz originala 02. 04. 2015. g. Pristupljeno 04. 11. 2015. 
  6. ^ Bilateralni odnosi sa Meksikom Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. februar 2015), Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije
  7. ^ Unesko: Ko je kako glasao o Kosovu
  8. ^ „Serbia exports to Mexico”. Trading Economics. Pristupljeno 14. 7. 2021. 
  9. ^ „Serbia imports from Mexico”. Trading Economics. Pristupljeno 14. 7. 2021. 
  10. ^ „Pregled spoljnotrgovinskih kretanja-Meksiko”. PRIVREDNA KOMORA SRBIJE. Pristupljeno 14. 7. 2021. 
  11. ^ Bilateralni odnosi, Ambasada Meksika u Srbiji
  12. ^ Nikolić primio akreditive ambasadora Indonezije, Meksika, Katara i Alžira
  13. ^ Ambasadori Meksika, Ambasada Meksika u Srbiji
  14. ^ Države pokrivene na nerezidencijalnoj osnovi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (21. decembar 2016), Gvatemala
  15. ^ Države pokrivene na nerezidencijalnoj osnovi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. februar 2015), Honduras
  16. ^ Države pokrivene na nerezidencijalnoj osnovi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. februar 2015), Salvador
  17. ^ Države pokrivene na nerezidencijalnoj osnovi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. februar 2015), Nikaragva
  18. ^ Države pokrivene na nerezidencijalnoj osnovi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. februar 2015), Kostarika
  19. ^ Države pokrivene na nerezidencijalnoj osnovi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. februar 2015), Panama

Spoljašnje veze

uredi