Opsada Bihaća (1592)
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Bitka kod Bihaća odigrala se 13-19. juna 1592. godine između osmanskog beglerbega Hasana-paše Predojevića i hrvatskog zapovednika Bihaća Josipa Lamberga.[2] Bitka je završena pobedom Osmanlija i predajom Bihaća.
Bitka kod Bihaća | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Deo Dugog rata | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Osmansko carstvo | Habzburška monarhija | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Hasan-paša Predojević | Josip Lamberg | ||||||
Jačina | |||||||
5000 vojnika[1] | 400 vojnika[2] | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
nepoznato | 2.000 civila[2] |
Bitka uredi
Podigavši grad Petrinju na Kupi, Hasan-paša Predojević je izvršio seriju upada na hrvatsku teritoriju osvojivši u tim pohodima Sokolac, Ripač, Izačić, Šturlić i Blagaj na Korani. 10. juna 1592. godine Hasan-paša je poslao prethodnicu svoje vojske na Bihać, a sam je stigao pred grad tri dana kasnije. Najpre je pokušao nagovoriti zapovednika grada Josipa Lamberga da preda grad bez borbe, a pošto je dobio odričan odgovor, preduzeo je artiljerijski napad na grad. Naredio je artiljeriji da napada grad sa svih strana. Nakon artiljerijskog granatiranja i pešadijskih juriša, grad se predao 19. juna.
Nakon bitke uredi
Poznajući stratešku važnost grada, Hasan-paša je dobro utvrdio Bihać. Okolinu je naselio Vlasima početkom sledeće godine. Odatle će preduzeti novi pohod protiv Hrvata koji će dovesti do bitke na Brestu protiv hrvatskog bana Tome Erdeda.
Vidi još uredi
Literatura uredi
- Istorija za treći razred gimnazije, opšti i društveno-jezički smer, Radoš Ljušić
- ^ Lopašić 1890, str. 87.
- ^ a b v Švear, Ivan (1841). Ogledalo Ilirie, iliti, Dogotovština Ilirah, zatim Slavinah, a najpošle Horvatah i Serbaljah zvanih: od potopa, to jest godine světa 1656. na četiri strane razděljena, i po dugoterpnom poslu na světlo dana od Ivana Šveara (na jeziku: hrvatski). Tiskano kod Franje Župana.