Opsada Tenočtitlana

Opsada Tenočtitlana (engl. Fall of Tenochtitlan), poslednja i najveća bitka španskog osvajanja Meksika (1519-1521). Opsada je trajala od 26. maja do 13. avgusta 1521. Sa oko 900 Španaca i najmanje 50.000 indijanskih saveznika, Ernan Kortes je vojsku podelio je na tri grupe kako bi zatvorio sve izlaze iz astečke prestonice. I pored snažnog otpora, Španci su posle žestokih uličnih borbi osvojili grad, a potom masakrirali stanovništvo, spalili hramove i javne zgrade. Time su Asteci bili pokoreni, a njihova se država raspala.[1]

Pozadina uredi

Nakon pobede u bici kod Otumbe i povlačenja u Tlaskalu, Ernan Kortes je reorganizovao svoju vojsku i prikupio indijanske saveznike, koji su mu ostali verni u ratu protiv Asteka. Krajem 1520. ponovo je krenuo na Tenočtitlan. Španci su izgradili 13 manjih brodova (brigantina) radi blokade grada na jezeru sa istočne strane, koje su indijanski saveznici do Tenočtitlana preneli na rukama i spustili u jezero, a od Tlaskalteka formirali su prethodnicu. Kod Takube je došlo do prve veće borbe u kojoj je astečka vojska potučena. Krajem aprila 1521. Kortes je opseo prestonicu, gde ga je sa vojskom dočekao poslednji astečki kralj Kvatemok. Kortes je imao 880 pešaka, od toga 180 arkebuzira i samostrelaca, i 18 topova. Pored toga, pridružilo mu se najmanje 50.000 indijanskih saveznika.[1]


Izvori uredi

  1. ^ a b Popović 1973, str. 394.

Literatura uredi