Ortodoksna sinagoga u Bratislavi

Ortodoksna sinagoga u Bratislavi jedna je od sinagoga u Slovačkoj izgrađena 1926. godine, po nacrtima arhitekte Artura Szalatnaia, koji je na ovom objektu sjajno kombinovao stil moderne sa orijentalnom tradicijom i pri tome koristio stilizovane ukrase zajedno sa armiranobetonskom konstrukcijom. Zajedno sa Neološkom sinagogom u Žilinu, pripada važnim slovačkim sakralnim građevinama 20. veka.[1]

Ortodoksna sinagoga u Bratislavi
Ortodoxná synagóga v Bratislave
„Molitveni dom“ Jevreja u Bratislavi
Ortodoksna sinagoga u Bratislavi na karti Slovačke
Ortodoksna sinagoga u Bratislavi
Ortodoksna sinagoga u Bratislavi
Lokacija na mapi Slovačke
Osnovne informacije
LokacijaBratislava
 Slovačka
Koordinate48° 08′ 49″ S; 17° 06′ 44″ I / 48.146863° S; 17.112276° I / 48.146863; 17.112276
Religijajudaizam
Obredsefardski
GradBratislava
Arhitektonski opis
Arhitekt(i)Artur Szalatn
Stil arhitekturemoderna sa orijentalnom tradicijom
Osnivanje1926.

Ova sinagoga je važan primer slovačke verske arhitekture 20. veka i registrovana je kao slovački nacionalni kulturni spomenik. To je jedna od samo četiri aktivne sinagoge u Slovačkoj i istorijski jedna od tri u Bratislavi; druge dve su preživele Drugi svetski rat, ali su srušene 1960-ih.[2]

U zgradi se takođe nalazi Muzej jevrejske zajednice Bratislave, postavljen na spratu, sa stalnom postavkom „Jevreji Bratislave i njihovo nasleđe“ koja je otvorena za javnost tokom letnje sezone.

Položaj, vlasništvo i zaštita uredi

Ortodoksna sinagoga se nalazi u Hejdukovoj ulici br. 11. u Starem Mestu (slč. Staré Mesto) je gradskoj četvrt Bratislave, u okrugu Bratislava I, u Bratislavskom kraju, Slovačke Republike, u kome je prema podacima o broju stanovnika iz 2011. godine živelo 38.788 stanovnika.[3]

Sinagoga je u vlasništvu Jevrejske zajednice Bratislava, koja je koristi za verske obrede.[4]

Ortodoksna sinagoga u Bratislavi je proglašena za spomenik kulture i stavljena na spisak dragocenih primera slovačke međuratne arhitekture.[4]

Istorija uredi

 
Velika ortodoksna sinagoga iz 1893. srušena od strane gradskih vlasti Bratislave 1969. zbog izgradnje mosta

U 19. i s početka 20. veka u Bratislavi su Jevreji činili trećinu gradskog stanovništva i živeli uglavnom delu Starem Mestu, jednom od starijih delova grada. Danas zajednica broji 400 ljudi i bori se da održi svoju vitalnost i svoje jevrejstvo.[5] Od 88.000 Jevreja koji su nekada živeli u Slovačkoj, ostalo ih je samo 2.600, pre svega zbog dve deportacije - 1942. i 1944. godine - kao i emigracije mnogih Jevreja posle rata. U Bratislavi su stariji Jevreji nastavili da odlaze u sinagogu i nakon rata, ali ih je komunizam obeshrabrio da otvoreno ne ispovedaju veru iz straha da im se ne ograniče obrazovanje i zaposlenje. Suočeni sa tim izborom, većina Jevreja se asimilovala.[5]

Pre gradnje nove sinagoge u 20. veku u Hejdukovoj ulici koja je i danas u funkciji, u Bratislavi je postojala Velika ortodoksna sinagoga u veličanstvenom orijentalnom stilu u ulici Zamocka, sagrađena je 1862. godine prema projektu arhitekte Ignáca Feiglera.[6] Posle Drugog svetskog rata jevrejska verska zajednica u Bratislavi, u desetkovanom obliku nakon holokausta, više nije bila u stanju da se brine o sopstvenim zgradama, pa se odrekla svojih sinagoga u korist države. Međutim, za njih država nije bila mnogo zainteresovana i one nisu bile na odgovarajući način održavane i restaurirane. Slovačka je veliku sinagogu jedno vreme koristila kao skladište sekundarnih sirovina i otpada, potom kao televizijsku stanicu, do njene potpune devastacije.[6] Gradske vlasti Bratislava sinagogu su srušile 1961. godine zajedno sa susednim zgradama i onim što je ostalo od jevrejskog geta, da bi se napravilo mesto za izgradnju mosta SNP.[5][7][8]

Arhitektonske odlike uredi

Projekat je nastao na osnovu konkursa na kome je pobedio Artur Szalatn (1891-1961), arhitekta jevrejskog porekla, kome je to bilo prvo veliko delo nakon što je iz Budimpešte u Bratislavu došao kao nedavni univerzitetski diplomac.

Sinagoga je sagrađena, u novoj Hejdukovoj ulici, gde okolne zgrade još nisu postojale. Ova monumentalne zgrada je jednostavnog klasicističkog karaktera. Orijentacijom bočnog zida glavnog prostora ka uličnom frontu i postavljanjem ulaza u zgradu, sinagoga je okrenuta prema istoku, ka prolazu sa ulice u dvorištu. U zgradi sa bočnih strana ulaznog hodnika postoje dva stepeništa za žensku galeriju.

Fasada se sastoji od sedam ogromnih prizmatičnih stubova završenih jednostavnim kapitelima koji nose kratki arhitrav. U zidu iza stubova nalaze se prozori sa geometrizovanim rešetkama. Zgrada ima sedrene arhitektonske elemente koji su u kontrastu sa zidovima u žutoj i braon-crvenoj boji. Na stubu desno od ulaza navedeno je ime arhitekte i godina gradnje prema jevrejskoj eri.

Izvori uredi

  1. ^ „Bratislava Synagogue”. www.slovak-jewish-heritage.org. Pristupljeno 2021-05-09. 
  2. ^ „Bratislava's Jews seek common identity”. spectator.sme.sk (na jeziku: engleski). 27. 10. 1995. Pristupljeno 2021-05-09. 
  3. ^ „Stanovništvo 31. 12. 2011. (101)” (PDF) (na jeziku: sk). Statistički zavod Republike Slovačke. 2011. Arhivirano iz originala (PDF) 21. 09. 2013. g. Pristupljeno 9. 8. 2013. 
  4. ^ a b „Jewish Community Museum, Bratislava, Slovakia: HOME”. www.synagogue.sk. Pristupljeno 2021-05-09. 
  5. ^ a b v „Bratislava's Jews seek common identit. LOCAL RABBI SEEKS TO BRING YOUTH INTO THE FOLD”. spectator.sme.sk (na jeziku: engleski). 1995-10-27. Pristupljeno 2021-05-09. 
  6. ^ a b „JEWISH BRATISLAVA, SLOVAKIA: Jewish museum, synagogue, Chatam Sofer memorial, Jewish community”. www.jewishbratislava.sk. Pristupljeno 2021-05-09. 
  7. ^ Dulla Matúš, Majstri architektúry, Perfect, str, 56 - 57
  8. ^ Barkány Eugen, Židovske náboženské obce na Slovensku,Vesna, str.48 - 49

Literatura uredi

  • Borský Maroš, Synagogue Architecture in Slovakia: A Memorial Landscape of the Lost Community, Menorah Foundation
  • Horváth, V., Lehotská, D., Pleva, J. (eds.); et al. (1979). Dejiny Bratislavy (History of Bratislava) (in Slovak) (2nd ed.). Bratislava: Obzor, n.p.
  • Kováč, Dušan; et al. (1998). Kronika Slovenska 1 (Chronicle of Slovakia 1). Chronicle of Slovakia (in Slovak) (1st ed.). Bratislava: Fortunaprint.sk. ISBN 80-7153-174-X.
  • Kováč, Dušan; et al. (1999). Kronika Slovenska 2 (Chronicle of Slovakia 2). Chronicle of Slovakia (in Slovak) (1st ed.). Bratislava, Slovakia: Fortunaprint. sk. ISBN 80-88980-08-9.
  • Lacika, Ján (2000). Bratislava. Visiting Slovakia (1st ed.). Bratislava:Dajama. sk. ISBN 80-88975-16-6.

Spoljašnje veze uredi

  Mediji vezani za članak Ortodoksna sinagoga u Bratislavi na Vikimedijinoj ostavi