Paks
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Mitologija uredi
Paks, jer se od personifikacije mira pretvoreila u boginju, nije imala roditelje, a ni potomke. U starijim mitovima se ne susrećemo sa boginjom Paks, što i nije čudo jer je, u rimskoj istoriji mir vladao samo sedam puta.
Nakon povratka sa pohoda na Galiju i Hispaniju, car Avgust je podigao u njenu čast žrtvenik koji se zvao „Ara Pacis Augustae“. Žrtve su se prinosile 30. januara i 30. marta. Boginja Paks je imala hram na Vespazijanovom trgu, koji je sagrađen posle bobede nad Jevrejima, 71. godine, a po hramu se i ceo trg zvao Trg mira - „Forum pacis“.
Hram mira na Vespazijanovom trgu je stajao između stotine metara dugih dvorana sa stubovima, u kojima su bile smeštene latinske i grčke biblioteke, i to su, u simboličkom smislu bili ostrva mira usred bučnom Rima. Ovaj prostor je bio sastajalište pesnika i filozofa.
Žrtvenik mira je bio jedna od najinteresantnijih i najznačajnijih umetničkih tvorevina Avgustovog vremena, ali se kasnije, prepušten zubu vremena potpuno raspao. 1937. godine italijanski stručnjaci su potpuno rekonstruisali žrtvenik, i to na istom mestu kraj reke Tibar, sa prvobitnim reljefima koji su se nalazili u raznim muzejima.
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Zamarovski 1985, str. 252.
Literatura uredi
- Zamarovski, Vojteh (1985). Junaci antičkih mitova: Leksikon grčke i rimske mitologije. Zagreb.