Park prirode Begečka jama
Park prirode Begečka jama nalazi se na teritoriji Vojvodine u okviru grada Novog Sada.[1] Zahvata površinu od 489 hektara. Pod zaštitom je države kao značajno prirodno dobro II kategorije[traži se izvor] Dok je po MUZP klasifikaciji u V kategoriji kao zaštićen kopneni/morski predeo.
Park prirode Begečka jama | |
---|---|
IUCN kategorija V (zaštićeni krajolik/morski pejzaž) | |
Mjesto | Srbija |
Najbliži grad | Novi Sad |
Koordinate | 45° 14′ 07″ N 19° 37′ 14″ E / 45.23528° S; 19.62056° I |
Površina | 489 ha |
Osnovano | 1999. godina |
Upravljačko tijelo | Srbija |
Geografske odlike
urediPark prirode se nalazi u južnom delu Bačke, na levoj obali Dunava u novosadskom naselju Begeč. Predeo je obrastao rečnim šumama, trskom i barsko-močvarnim rastinjem. Klima je umerno-kontinentalna, leta su duga i topla, a zime hladne i oštre. Begečka jama predstavlja rukavac Dunava koji je zbog svoje specifičnosti, očuvanog ekosistema i biodiverziteta, zaštićen zakonom. U sastav parka prirode ulaze fluvijalno jezero, Šašićeva ada, rečne grede i mrtvaje.
Biljni i životinjski svet
urediOsim brojnik tršćaka, oko jezera površine oko 40 hektara, uzdižu se šume bele (Populus alba) i crne topole (Populus nigra), kao i crnog duda i bademolisne i bele vrbe[traži se izvor], a u vodi drezga i mresnjak (Potamogeton natans L.). Zabeleženo je 125 taksona viših biljaka, kao što je beli lokvanj, lokvanjić, vodeni orašak, vodena paprat i drugi. Begečka jama je ribolovački kraj. Ovo područje je značajno stanište i mrestilište 14 vrsta riba poput soma, amura, šarana, štuke, smuđa i drugih, a tokom cele godine je otvoren za posetioce. U vodama Begečke jame mresti se čikov. Takođe se ovde razmnožava 11 vrsta vodozemaca i 6 vrsta gmizavaca. Predeo parka naseljava čak 150 vrsta ptica, među kojima je najznačajni crvenokljuni labud, simbol Begeča, kao i velika bela čaplja, siva čaplja, veliki kormoran i mnoge druge. U močvarnom tlu žive zelene krastače i gatalinke[traži se izvor]
Mere zaštite
urediNa prostoru Park prirode Begečka jama u sklopu očuvanja prirodnih vrednosti, kao vid mera zaštite primenjuje se — izmuljavanje, ograničeno korišćenje pesticida, zabrana sečenja trske, kulturno ponašanje i sakupljanje otpada, kao i zaštita od degradacije i revitalizacija ekosistema.[2] U zaštićenom prostoru omogućen je naučno-istraživački rad, turizam i rekreacija, edukacija, prezentacija, uređenje obala i staza, kao i monitoring vrsta.
Vidi još
urediReference
uredi- ^ „Parkovi prirode u Vojvodini”. Eko.vojvodina.gov.rs. Arhivirano iz originala 04. 04. 2012. g. Pristupljeno 30. 4. 2012.
- ^ „Program zaštite parka prirode”. Danas.rs. Pristupljeno 30. 4. 2012.