Parlamentarni izbori u Knjaževini Crnoj Gori 1905.
Knjaz Nikola 18. oktobra (Lučindan) 1905. izdaje narodu proglas kojim najavljuje uvođenje Ustava i saziva Nikoljdanske skupštine, istog dana donosi Ukaz o izborima i naređuje da se izbori za poslanike za Narodnu Skupštinu koja će otpočeti svoj rad 6. decembra obave u cijeloj zemlji 14. novembra 1905.
Izbori za zamišljenu konstituentu provedeni su potpuno slobodno. Protekli su u miru, bez neke posebne agitacije.
Izbori narodnih poslanika po Crnoj Gori izvršeni su skoro svi 14. novembra. Pošto su neki poslanici bili izabrani u dva izborna mjesta, a u nekim mjestima ostao je izbor nedovršen, to su 20. novembra izvršeni naknadni izbori.
Izabrano je svega 60 poslanika, i to 56 iz pojedinih kapetanija, a 4 iz glavnih varoši, koliko ih je zakonom bilo određeno.
Posle završenih izbora otpočele su pripreme za Narodnu skupštinu koja će se održati u Državnom pozorištu Zetski dom.[1]
Izabrani poslanici za Narodnu skupštinu 1905. uredi
A) Za varoši:
- 1. Cetinje — vojvoda Šako Petrović Njegoš, državni savjetnik u penziji
- 2. Podgorica — Marko Radulović, predsjednik Oblasnog suda
- 3. Nikšić — Marko Đukanović, načelnik odeljenja za građ. saobraćaj u ostavci
- 4. Ulcinj — Mehmudbeg Resulbegović
B) Za kapetanije
- 5. Cetinjska — Mitar Martinović, brigadir
- 6. Njeguška — Marko R. Vrbica
- 7. Cucko-ceklinska — Savo Đ. Krivokapić, kapetan
- 8. Čevsko-bjelička — Vojvoda Stevo P. Vukotić, komandir
- 9. Grahovska — Akim Daković, kapetan
- 10. Rudinska — Bajo Gardašević, velikosudija u penziji
- 11. Pješivačka — Radoica Spasojević, oficir
- 12. Komansko-zagaračka — Simo Radulović, sveštenik
- 13. Ceklinsko-dobrska — Pavić Rajković, sveštenik
- 14. Donjoceklinska — serdar Joko Jovićević, kapetan
- 15. Ljubotinjsko-građanska — Stevo Vujanović
- 16. Lješanska — Mitar Vukčević, okružni sudija
- 17. Podgorica — Savo Šestić, kapetan
- 18. Pavkovićka — Radovan Pavićević, sveštenik
- 19. Petrušinska — Blažo Bošković, komandir
- 20. martinićka — Novak L. Jovović, potkomandir
- 21. Spuška — Petar Savović, kapetan
- 22. Piperska — Đuro M. Vučinić
- 23. Lješkopoljska — Šako Raičević, kapetan
- 24. Zetska — Savo Vuletić, predsjednik opštine Cetinje
- 25. Gornjo - kučka — Vaso Čejović, kapetan
- 26. Donjo - kučka — Mihailo Ivanović, zastupnik člana d.suda
- 27. Bratonožićka — Nikola Mitrović, kapetan
- 28. Zatrebačka — Veliša Lazović, brigadir
- 29. Vražegrmska — dr Milovan Marušić, ljekar
- 30. Nikšićka — Vuko Krivokapić, industrijalac
- 31. Trebješka — Mitar Đurović, sudija
- 32. Lukovska — Milisav Nikolić, kapetan
- 33. Župska — Ilija Bojović, šef policije katunsko-riječke oblasti
- 34. Uskočka — Milan Cerović, ađutant knjaza Nikole
- 35. Drobnjačka — Dušan Pekić, kapetan
- 36. Jezersko-šaranska — Uroš Šaulić, kapetan
- 37. Planino-pivska — Nikola Bajagić, kapetan
- 38. Župo-pivska — Vojvoda Lazar Sočica, komandir
- 39. Golijska — Jevto Višnjić, komandir
- 40. Oputnorudinska — Todor Komnenić, kapetan
- 41. Banjanska — Marko Miljanić-Radović, komandir
- 42. Gornjemoračka — Sava Dragović, okružni sudija
- 43. Donjemoračka — Milo Dožić, velikosudija
- 44. Rovačka — Ibro Bulatović, komandir
- 45. Kolašinska — Mujo M. Vlahović, kapetan
- 46. Lipovska — Miloš Medenica, komandir
- 47. Poljska — Sava Anđelić, kapetan
- 48. Ljevorečka — Radomir Vešović, kapetan
- 49. Kraljska — Lakić Labović, komandir
- 50. Andrijevačka — Vukić Maslarović, učitelj
- 51. Polimska — Vukajlo Laban, komandir
- 52. Velička — Kostadin Mikić, komandir
- 53. Šekularsko-trepačka — Milosav Raičević, predsjednik okružnog suda
- 54. Ulcinjska — Marko Aštić, sveštenik
- 55. Barska — Marko Petrović Njegoš, oblasni upravitelj
- 56. Mrkojevićka — Jusuf A. Kaplanović
- 57. Krajinska — Bram B. Liković
- 58. Šestansko-selačka — Osman Dž. Odžić
- 59. Gornjo - crmnička — Labud Gojnić, velikosudija
- 60. Donjo - crmnička — Petar P. Plamenac[1]
Reference uredi
Literatura uredi
- Mikavica, Dejan; Vasin, Goran; Ninković, Nenad (2013). Istorija Srba u Crnoj Gori 1496-1918. Novi Sad: Prometej.
- Mikavica, Dejan; Vasin, Goran; Ninković, Nenad (2017). Srbi u Crnoj Gori 1496-1918. Nikšić: Institut za srpsku kulturu.