Pahomije Logofet
Pahomije Logotet (15 vek, Srbija — 1484) nazvan i Pahomije Srbin[1] (rus. Пахомий Серб) bio je propovednik, jeromonah i hagiograf u Rusiji
Pahomije Logotet | |
|---|---|
 | |
| Datum rođenja | 15. vek |
| Mesto rođenja | Srbija |
| Datum smrti | 1484. |
| Mesto smrti | Velika moskovska kneževina |
Biografija uredi
Srpski sveštenomonah Pahomije, prozvan Logotet[2] (što znači "sekretar" - vizantijski i srpski carski, ili crkveni[3]) ili ređe Logofet[4] došao je u Rusiju sa Sv. Gore sredinom 15. veka. Bio je pozvan da pregleda stara i sastavi nova žitija. Došao je u Veliki Novgorod 1438. (ili 1460?)[5] godine, gde po zapovesti novgorodskog arhiepiskopa Jone, Pahomije sastavlja mnoge crkvene kanone.[6] Bio je on "krasnorečivi[7] sačinilac životopisa ruskih svetaca i kanona u čast njihovu".[8]. Koliko se zna, napisao je 35 spisa: 18 službi i kanona svetiteljima, 9 žitija (biografija), 4 pohvalna slova i 3 priče o svetiteljima. Prvi Pahomijev književni rad u Rusiji bio je opis života Nikona (— 1426), učenika Sergija Radonješkog. Tokom 1443. i 1445. godine radio je u Sv. Troickoj Lavri na prepisivanju knjiga. Opisao je otvaranje groba Sv. Aleksija mitropolita (1448) i sastavio mu je službu, a 1458. godine i biografiju.
Skoro u isto vreme izvršio je reviziju žitija Sergija Radonješkog. Godine 1462, po želji velikoga kneza Vasilija Vasiljeviča, skupljao je građu za Žitije Kirila Belozerskog.[9] Pohvalno slovo o prenosu mošti Sv. Petra, mitropolita, (1472) a sastavio je i kanon tome svetitelju. Takođe, i kanon Sv. Joni, mitropolitu delo je Pahomija Logofeta.
Nešto kasnije, po želji permskog episkopa Filoteja, sastavio je kanon Sv. Stefanu Permskom. U Velikom Novgorodu je opisao čudo Varlaama Hutinskog, koje se desilo 1460. godine. Zatim je opisao ceo život Varlaamov, pa život velike kneginje Olge, prepodobnog Save Višerskog i Jeftimija, arhiepiskopa novgorodskog. Jedno od najboljih njegovih dela je biografija Kirila Bjeloozerskog, koja je osnovana na pouzdanim istorijskim podacima i odlikuje se bogatstvom sadržaja.
Pohvalna slova Pahomija Logofeta se odlikuju naročito toplinom osećaja prema licu o kome piše. Osim toga, Pahomije Srbin je odlično poznavao Sveto pismo i crkvenu istoriju, poznavao je velike vizantijske propovednike i stoga je unosio dosta rečitosti i govorničkih ukrasa u svoje sastave. Pahomije Logofet se smatra i sastavljačem prvog Hronografa.[10]
Dela uredi
- Slovo pohvalьno čestnomu Pokrovu presvяtыя Vladыčica našeя Bogorodica i Prisnodevei Marii
- Pohvalьnoe Slovo i kanon prepodobnomu Varlaamu Hutыnskomu
- Žitie prepodobnogo Savvы Višerskogo
- Žitie prepodobnogo Kirilla Belozerskogo
- Žitiя knяzя Mihaila Černigovskogo i boяrina Feodora
- Žitie svяtitelя Evfimiя, arhiepiskopa Novgorodskogo
- Žitie svяtitelя Ioanna, arhiepiskopa Novogorodskogo
- Žitie svяtitelя Ionы, arhiepiskopa Novgorodskogo
- Žitie svяtitelя Moiseя, arhiepiskopa Novgorodskogo
- Žitie mitropolita vseя Rusi svяtogo Aleksiя
- Kanon svяtitelю Stefanu, episkopu Permskomu
- Kanonы ikone Znameniя Presvяtoй Bogorodicы
- Kanon prepodobnomu Sergiю Radonežskomu
- Kanon Božieй Materi
- Kanon prepodobnomu Nikonu Radonežskomu
- Kanon svяtoй ravnoapostolьnoй velikoй knяgine Olьge
- Slovo ob ubienii zločestivogo carя Batыя
Reference uredi
- ^ Stražilovo", Novi Sad 1886.
- ^ "Srpski sion", Karlovci 23. avgust 1898.
- ^ Milan Ubavkić: "Istorija Srba", Beograd 1880.
- ^ "Kolo", Beograd 1. april 1944.
- ^ "Sion", Beograd 31. januar 1875.
- ^ "Srpski sion", Karlovci 19. januar 1897.
- ^ "Sion", Beograd 24. decembar 1874.
- ^ "Otadžbina", Beograd 1. januar 1889.
- ^ "Školski list", Novi Sad 1868.
- ^ „Pahomije Logofet - published by Libertas111 on day 2,956 - page 1 of 1”. www.erepublik.com. Pristupljeno 2023-02-01.
Literatura uredi
- I. Nekrasov, Pahomij Serb, pisatelj 15. veka (1871), srpski prevod u Glasu Istine, (1886—1887).
