Penzenska oblast

конститутивни субјект Руске Федерације са статусом области

Penzenska oblast (rus. Пензенская область) je konstitutivni subjekt Ruske Federacije[1] sa statusom oblasti. Oblast leži na reci Volga u južnom delu Istočnoevropske ravnice. Nalazi se evropskom delu Rusije i pripada Povolškom federalnom okrugu.

Penzenska oblast
rus. Пензенская область
Položaj Penzenske oblasti
Država Rusija
Federalni okrugPovolški
Glavni gradPenza
Površina43.300 km2
Stanovništvo2014.
 — broj st.1.360.587
 — gustina st.31,42 st./km2
Pozivni broj58
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Administrativni centar oblasti je grad Penza.

Etimologija uredi

Oblast nosi ime po administrativnom centru, gradu Penzi. Grad je osnovan 1663. godine, na istoimenoj reci Penzi, po kojoj je i dobio ime.[2]

Postoje mnoge teorije o hidronimu reke Penza, ali većina njih se poziva na sličnost reči uralskih starosedelaca sa drevnim nazivom reke Pijanza.[3]

Geografija uredi

Oblast se na severu graniči sa Mordovijom, na jugu sa Saratovskom oblasti, na zapadu sa Tambovskom oblasti. Osim Penze, drugi značajan grad je Kuznjeck.

Površina oblasti je uglavnom blago brdovita. Klima Penzenske oblasti je umereno kontinentalna. Oblast je nastala u području oko tvrđave Penza koja potiče iz 17. veka.

Najvažnije privredne grane su mašinogradnja, prerada drveta i tekstilna industrija.

Gradovi i varošice uredi

U Penzenskoj oblasti ima 11 gradova i 16 naselja gradskog tipa.

Rusi čine 86,4% stanovništva, Tatari 6% i Mordvini 4,9%.

Stanovništvo uredi

Kretanje broja stanovnika
1989.2002.2010.
1.504.3091.452.9411.386.186

Poznati ljudi uredi

  • Evgeni Rodionov – je bio vojnik u graničnim trupa Ruske Federacije.
  • Viktor Skumin - ruski je pisac, filozof, naučnik i jedan od najvećih psihijatara 20. veka.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Konstituciя Rossiйskoй Federacii . 
  2. ^ Proishoždenie nazvaniй rossiйskih gorodov
  3. ^ M. S. Poluboяrov. Mir drevnih toponimov Arhivirano na sajtu Wayback Machine (23. februar 2021) // Drevnosti Penzenskogo kraя v zerkale toponimiki. M., 2003. pp. 148—150.

Spoljašnje veze uredi