Pionirski grad predstavlja sportsko-rekreativni centar, koji se nalazi u Beogradu, na Košutnjaku. Još od 19. veka predstavlja jednu od omiljenih lokacija za odmor, oporavak i zabavu školaraca, dok je u vreme Jugoslavije dobio ime, po kome je i danas prepoznatljiv. U Pionirskom gradu organizovali su se mnogi događaji, čija je osnovna namena bila rekreacija i zabava za decu, na svežem vazduhu i u prirodi. U socijalističkom periodu, ovde su se organizovala i letovanja i zimovanja za pionire, kao i druge manifestacije, koje su se održavale tokom cele godine. Danas se na ovom mestu nalazi SRC Pionirski grad koji, iako modernizovan, ima istu namenu.

Istorijat uredi

Još u 19. veku na padinama Košutnjaka je postojao sanatorijum za decu u koji su dolazili radi oporavka i poboljšanja njihovog opšteg zdravlja. Ovaj sanatorijum se od 1903. godine zvao Letnjikovac za slabunjavu decu[1] i bio je namenjen deci iz siromašnijih porodica, koja su bila slabijeg zdravlja. U to vreme daleko od grada, sa gustom šumom pružao je idealne uslove za oporavak i osveženje organizma.[2] Baš iz tih razloga mnogi imućniji ljudi gradili su u podnožju Košutnjaka svoje letnjikovce.

Zbog Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata rad letnjikovca je na izvesno vreme obustavljen, ali se odmah po okončanju rata 1919. godine u paviljone na Košutnjaku useljava Darinka Grujić Radović. Ona je pomagala srpskoj ratnoj siročadi tokom i posle rata, među kojima je ostala poznata i kao Mama Grujić.[2] Zgrade je za svoje potrebe koristila i vojska, koja se iseljava do proleća 1920. godine, a godine 1932. podmladak Crvenog krsta preuzima Letnjikovac.

Na mestu gde se danas nalazi SRC Pionirski grad, za vreme Drugog svetskog rata bio je smešten nemački vojni štab za jugoistočnu Evropu. Nakon rata, 1947. godine, izgrađen je dobrovoljnim radom omladinskih radnih brigada Pionirski grad na malom prostoru (8, 40 ha), dugo se nametalo pitanje njegovog proširenja, što je i ostvareno 1961. godine na 18, 70 ha. Već krajem 1962. godine proširen je na 40, 00 ha.[3]

Pionirski grad u Jugoslaviji uredi

Pionirski grad predstavljao je vanškolsku specijalizovanu vaspitno-zabavnu ustanovu, koja je organizovala vaspitne i rekreativne aktivnosti osnovno-školskog uzrasta. Vaspitno-zabavna delatnost zasnivala se na principima jugoslovenskog socijalističkog patriotizma i tekovinama naučnog proučavanja problema razonode, stvaralaštva, odmora i rekreacije pionira.[4] Ta delatnost ostvarivala se na sledeći način[4]:

  • Šestodnevnim boravcima odeljenja osnovnih škola
  • Petnaestodnevnim letnjim i desetodnevnim zimskim boravcima za vreme školskog raspusta
  • Dnevnim izletima škola
  • Pojedinačnim posetama pionira
  • Masovnim pionirskim manifestacijama
  • Takmičenjima, priredbama, proslavama praznika, dana škole i dr.
  • Organizuje, razvija i neguje kod pionira vikende i mali turizam
  • Organizuje izlete i susrete sa drugim pionirskim odredima
  • Razvija rad „Putujuće čitaonice”

Svi pomenuti, kao i neki drugi oblici rada u Pionirskom gradu, ostvarivali su se na osnovu opštih i posebnih planova rada.

Osnovni zadaci Pionirskog grada uredi

  • Vaspitavanje pionira u duhu jugoslovenskog socijalističkog patriotizma
  • vaspitanje pionira za kolektivni život, negovanje drugarstva
  • pripremanje pionira za stvaralački društveni život
  • organizovanje slobodnog vremena i sistematske zabave, razonode i odmora pionira
  • negovanje, razvijanje i podsticanje pionirske samouprave
  • sarađivanje sa ostalim vaspitnim ustanovama sličnog karaktera
  • organizovanje i pomaganje istraživačkog rada u oblasti slobodnog vremena, zabava, razonode i odmora osnovnoškolske dece

Osnovne pedagoške delatnosti u Pionirskom gradu koncentrisane su u sledećim centrima[4]:

  • Centar za fizičko i zdravstveno vaspitanje
  • Centar za tehničko obrazovanje
  • Centar za kulturni i zabavni život
  • Centar za proučavanje prirode

Objekti u Pionirskom gradu uredi

  • Devet stambenih paviljona
  • Svečana sala
  • Staklena sala
  • Pionirski klub
  • Trpezarija
  • Razglasna stanica
  • Igroteka
  • Staklena bašta i poljska učionica
  • Zookutak
  • Sportski objekti
  • Istorijsko naselje
  • Foto kabinet i kabinet motoristike
  • Prirodnjački muzej
  • Tajna soba
  • Saobraćajnice
  • Upravna zgrada
  • Štamparija
  • Vozni park
  • Radionice
  • Magacini
  • Kupatila
  • Letnja pozornica

Sportsko-rekreativni centar Pionirski grad uredi

Iako je danas sa svih strana opasan novim naseljima i više nije na periferiji grada još uvek važi za jedno od najnezagađenijih lokacija Beograda sa epitetom „vazdušne banje”.

Danas SRC Pionirski grad za realizaciju programa ima[3]:

  • Amfiteatar salu – kapacitet 400 mesta za realizaciju: pozorišnih predstava, filmskih projekcija, akademija, seminara, predavanja, promocija, raznih svečanosti.
  • Restoran
  • Diskoteku
  • Klub
  • Kompjuterski kabinet
  • Sportska sala
  • Otvorene terene – tri za mali fudbal – rukomet, dva terena za košarku, jedan za odbojku, atletsku stazu.
  • Balon – za mali fudbal
  • Skvošlend – sa tri sale za skvoš.
  • Zabavna zona – u delu zone parkovskog prostora na površini formirana je zabavna zona sa klackalicama, ljuljaškama, penjalicama, centralnim dvorcem sa preprekama za penjanje, provlačenje, toboganima, namenjeno slobodnim aktivnostima dece.


Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Letnjikovac za slabunjavu decu u Košutnjaku. Beograd: Društvo za čuvanje narodnoga zdravlja. 1904. 
  2. ^ a b Popović, Jelena (07. 03. 2019). Priča o Letnjikovcu za slabunjavu decu sa početka prošlog veka. RTS. Pristupljeno 1. 03. 2021. 
  3. ^ a b „Istorija pionirskog grada”. SRC Pionirski grad. Pristupljeno 1. 3. 2021. 
  4. ^ a b v Letovanje pionira. Beograd: Pedagoško veće Pionirskog grada. 1965. str. 9—14. 

Litertura uredi

Spoljašnje veze uredi