Povest minulih leta

Povest minulih leta[1] (stsl. Povѣstь vremяnьnыhъ lѣ; rus. Пóвесть временных лет; ukr. Пóвість временних літ) je najstariji ruski letopis, nastajao je krajem XI i početkom XII veka u Pečerskom manastiru kod Kijeva. Poznat i kao Primarna hronika ili Nestorova hronika, po piscu letopisa, monahu Nestoru.

Oleg od Novgoroda na pohodu na Carigrad - ilustracija u jednom od kasnijih prepisa.

Prva redakcija je Nestorova iz 1113. godine. Pored nje postoje redakcije iz 1116. (koja je prerada prve, urađena po nalogu kneza Vladimira Monomaha (11131125)), 1118, 14. i 15. veka. Centralni motiv hronike je jedinstvo Rusije i glorifikacija Hrišćanstva, a samo delo je sastavljeno na osnovu trinaest različitih izvora. Hronika prati rusku državu od njenog nastanka do početka XII veka odnosno 1110. godine, a kroz ceo letopis se provlači ideja o neophodnosti zajedničkog delovanja ruskih knezova protiv zajedničkih neprijatelja i prestanak međusobnih sukoba među njima.

Govori o tome kad se ruski narod prvi put pominje u crkvenim izvorima – 866. godine, za vreme svetog patrijarha Konstantinopoljskog Fotija; o tome kako su sveti ravnoapostolni Ćirilo i Metodije stvarali slovensku pismenost, o Krštenju svete ravnoapostolne Olge u Konstantinopolju. Nestorova hronika svedoči o prvom pravoslavnom hramu u Kijevu (945. g.), o ispovedničkom podvigu svetih Varjaga-mučenika (983.g.), o „ispitivanju vera“ od strane svetog ravnoapostolnog Vladimira (986. g.) i o Krštenju Rusije (988. g.). Prvom ruskom istoričaru dugujemo podatke o prvim mitropolitima Ruske Crkve, o nastanku Pečerske obitelji, o njenim osnivačima i podvižnicima. Prepodobni Nestor je bio očevidac razaranja Pečerske obitelji 1096. godine. U letopisu je dato bogoslovsko osmišljavanje istorije otadžbine. Duhovna dubina, istorijska verodostojnost i patriotizam „Povesti o prošlim godinama“ uvrstili su je u red dela svetske pismenosti.

Odlomci iz Speva uredi

Početak uredi

Evo povesti minulih leta:
Otkud je pošla Ruska zemlja,
Ko u Kijevu poče prvi da knezuje i
Otkad je postala Ruska zemlja

Reference uredi

  1. ^ Povijest minulih leta ili Nestorov letopis. Beograd: IKP 'Nikola Pašić' (2003)

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi