Podvilična žlezda

Podvilična žlezda (lat. glandula submandibularis) je parna mešovita pljuvačna žlezda koja ima pretežno serozni karakter, odnosno luči bistru, slabo viskoznu pljuvačku. Ima nepravilan oblik, koji se može uporediti sa trostranom prizmom, i ona skoro u celosti ispunjava koštano-mišićno-opnastu ložu (prostor) ispod donje vilice. Osim sa zidovima lože, ona stupa u bliske odnose i sa susednim organima (limfnim sudovima, venama, mišićima, nervima i drugim pljuvačnim žlezdama).[1][2]

Pljuvačne žlezde:
Građa žlezde

Sistem odvodnih kanala žlezde je dobro razvijen, a prelazne cevi su joj neznatno kraće u poređenju sa parotidnom žlezdom.[3] Glavni izvodni kanal se naziva podvilični ili Vartonov kanal (lat. ductus submandibulare) i on polazi iz sredine unutrašnje strane žlezde. Dug je 4-5 cm, pruža se unapred i unutra i zajedno sa XII kranijalnim živcem ulazi u podjezični predeo i završava se na podu usne duplje. Tu se izliva zajedno sa kanalom podjezične žlezde na vrhu carunculae sublingualis.[1]

U inervaciji ove, kao i drugih velikih pljuvačnih žlezda, učestvuje vegetativni nervni sistem (simpatikus i parasimpatikus). Vaskularizacija se ostvaruje preko grana lične arterije, a venski sudovi su facijalna vena i vena pratilja hipoglosnog živca.

Podvilična žlezda kod ljudi stvara oko 70% ukupnog volumena pljuvačke, odnosno oko 600-1000 ml u toku celog dana. Zbog toga se kod nje najčešće javlja kamenac koji može da blokira izvodne kanale. Kamenac se često može uočiti i na oralnoj strani donjih prednjih zuba u čijoj blizini se nalaze otvori kanala podvilične i podjezične žlezde.

Reference uredi

  1. ^ a b Dr Slavoljub V. Jovanović, dr Nadežda A. Jeličić: „Anatomija čoveka – glava i vrat“ ("Savremena administracija“ Beograd 2000). ISBN 978-86-387-0604-4.
  2. ^ Susan Standring, ur. (2009) [1858]. Gray's anatomy: The Anatomical Basis of Clinical Practice, Expert Consult. illustrated by Richard E. M. Moore (40 izd.). Churchill Livingstone. ISBN 978-0-443-06684-9. 
  3. ^ Z. Anđelković, Lj. Somer, M. Perović, V. Avramović, Lj. Milenkova, N. Kostovska, A. Petrović: „Histološka građa organa“ ("Bonafides“ Niš 2001). ISBN 978-86-7434-003-5.