Požeška županija

Požeška županija (lat. Comitatus Poseganus; mađ. Pozsega vármegye; nem. Komitat Poschegg) je bila županija, odnosno upravna jedinica Kraljevine Ugarske. Postojala je od početka 13. do početka 16. veka i ponovo od sredine 18. do početka 20. veka. Obuhvatala je širi prostor Požeške kotline, sa susednim delom Posavine. Središte županije bio je grad Požega.

Požeška županija Comitatus Poseganus
13. vek—20. vek
Požeška županija u sastavu Kraljevine Ugarske
Regija	Jugoistočna Evropa
Zemlja	Kraljevina Ugarska
Događaji
Status	Bivša županija
Istorija
• Uspostavljeno	13. vek
• Ukinuto	20. vek

Tokom srednjeg veka, Požeška županija nije pripadala tadašnjoj Banovini Slavoniji, već je ubrajana među ugarske županije. Tek tokom 18. veka, područje Požeške županije je uključeno u prostorni opseg pojma Slavonije. Od tog vremena, Požeška županija je smatrana jednom od slavonskih županija. U razdoblju od 1868. do 1918. godine nalazila se u sastavu Kraljevine Hrvatske i Slavonije.

Istorija

Položaj Požeške županije u okviru Kraljevine Hrvatske i Slavonije

Pretpostavlja se da je Požeška županija nastala već u 12. veku, pošto prva poznata svedočanstva o njenom postojanju potiču sa početka 13. veka. U prostornom smislu, obuhvatala je čitavu Požešku kotlinu, sa susednim delom Posavine. Središte županijske uprave bilo je u gradu Požegi. Srednjovekovna Požeška županija nije pripadala Banovini Slavoniji, već je neposredno ubrajana među ugarske županije.

Izvorna karta iz 1645. godine, na kojoj je ubeleženo da se tada već bivša Požeška županija nalazi u oblasti zvanoj Rascia, odnosno na području koje nastanjuju Srbi

Teško je postrada na početku 16. veka u vreme turskog prodora, kada je čitavo područje ove županije potpalo pod tursku vlast. Na tom prostoru, Turci su stvorili Požeški sandžak. Nakon obnavljanja Srpske patrijaršije (1557), na prostoru između Save i Drave je stvorena Požeška eparhija. Turska vlast je sa tog područja proterana u vreme Bečkog rata (1683-1699), nakon čega je požeško područje stavljeno pod vojnu i komorsku upravu Habzburške monarhije.

Tokom prve polovine 18. veka, pitanje o obnovi županijskog uređenja u oslobođenim oblastima pokretano je u više navrata, a tim povodom su do izražaja došla nastojanja hrvatskih staleža da se i nekadašnja Požeška županija prikaže kao jedna od bivših županija srednjovekovne Banovinne Slavonije, kojoj pomenuta županija nije pripadala, pošto je tada bila sastavni deo uže Ugarske.

Uprkos tome, Požeška županija je 1745. godine obnovljena upravo kao jedna od "slavonskih" županija, ali bez posavskog područja, koje je ostalo u sastavu Slavonske vojne krajine. Na području ove županije i u susednim krajiškim oblastima i dalje je živeo značajan broj Srba.

Tokom 1873. godine izvršeno je razvojačenje svih regimenti u sastavu hrvatske i slavonske vojne krajine, ali te oblasti nisu odmah priključene Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, već su dobile posebnu zemaljsku upravu, koja se delila na šest krajiških okružja, među kojima su bila i dva posavska okružja, Gradiško i Brodsko, koja su nastala razvojačenjem dotadašnjih regimenti Gradiške i Brodska. Tek 1881. godine, sva krajiška okružja priključena su Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, koja je time dobila granicu na rekama Uni i Savi. U okvirima proširene Kraljevine, priključena okružja nastavila su da postoje sve do 1886. godinne, kada je županijsko uređenje protegnuto i na te prostore. Tada je su pomenuta okružja, Gradiško i Brosko, uključena u sastav Požeške županije, koja je time izašla na reku Savu.

Takvo stanje opstalo do 1918. godine, kada je stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Kao administrativna jedinica, Nastavila je da postoji kao administrativna jedinica sve do uvođenja nove oblasne organizacije (1921-1924), kada je ušla u sastav Osječke oblasti.

Geografija

Detaljna mapa Požeške županije, nakon priključenja Gradiškog i Brodskog okružja 1886. godine

Županija je graničila s Bosnom i Hercegovinom koja je bila pod zajedničkom austrougarskom upravom, te sa županijama Zagrebačkom, Bjelovarsko-križevačkom, Virovitičkom i Sremskom koje su pripadale Hrvatsko-slavonskom kraljevstvu. Protezala se uz severnu obalu reke Save, a oko 1910. pokrivala je površinu od 4.933 km².

Stanovništvo

Prema popisu iz 1910, ova je županija brojala 265.272 stanovnika koji su govorili sledećim jezicima:

• Hrvatski jezik: 142.616
• Srpski jezik: 66.783
• Mađarski jezik: 16.462
• Nemački jezik: 13.143
• Slovački jezik: 3.352
• Rusinski jezik: 2.888

Administrativna podela

Početkom 20. veka, Požeška županija bila je podeljena na sledeće kotareve:

Kotarevi
Kotar	Središte
Brod	Brod, danas Slavonski Brod
Daruvar	Daruvar
Novska	Novska
Pakrac	Pakrac
Požega	Požega
Nova Gradiška	Nova Gradiška
Municipalni gradovi
Brod (Slavonski Brod)
Požega

Vidi još

• Srbi u Slavoniji

Literatura

• Valentić, Mirko (1981). Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1849-1881. Zagreb: Centar za povijesne znanosti; Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske. 
• Gabelica, Mislav (2016). „Frankovci u Požeškoj županiji uoči Prvoga svjetskog rata”. Scrinia Slavonica. 16: 227—259. 
• Gavrilović, Slavko (1986a). „Srbi u Ugarskoj i Slavoniji od Karlovačkog mira do austro-turskog rata 1716-1718”. Istorija srpskog naroda. 4 (1). Beograd: Srpska književna zadruga. str. 55—61. 
• Gavrilović, Slavko (1986b). „Srbi u Ugarskoj i Slavoniji od Požarevačkog mira do austro-turskog rata 1737-1739”. Istorija srpskog naroda. 4 (1). Beograd: Srpska književna zadruga. str. 163—175. 
• Gavrilović, Slavko (1986v). „Srbi u Ugarskoj i Slavoniji od austro-turskog rata 1737-1739. do kraja XVIII veka”. Istorija srpskog naroda. 4 (1). Beograd: Srpska književna zadruga. str. 195—216. 
• Grgin, Borislav (2008). „Hrvatska historiografija o Požegi i Požeškoj županiji u razvijenom i kasnom srednjem vijeku”. Scrinia Slavonica. 8: 113—132. 
• Dabić, Vojin S. (2010). „Mala Vlaška u Slavoniji: Naselja i stanovništvo od kraja XVII do polovine XVIII veka” (PDF). Srpske studije. 1: 11—38. Arhivirano iz originala 25. 05. 2019. g. Pristupljeno 09. 04. 2020. CS1 održavanje: Nepodoban URL (veza)
• Dabić, Vojin S. (2012). „Srpska naselja u Slavoniji (16-18. vek)”. Glas SANU. 420: 173—196. 
• Dabić, Vojin S. (2020). Mala Vlaška (Parva Walachia): Prilog istoriji srpskog naroda u Slavoniji od XVI do XVIII veka. Novi Sad: Matica srpska. 
• Dimić, Ljubodrag (2001). Istorija srpske državnosti. 3. Novi Sad: Ogranak SANU. 
• Ivić, Aleksa (1914). Istorija Srba u Ugarskoj od pada Smedereva do seobe pod Čarnojevićem (1459-1690). Zagreb. 
• Ivić, Aleksa (1926). „Migracije Srba u Slavoniju tokom 16., 17. i 18. stoleća”. Srpski etnografski zbornik. 36: 1—228. 
• Krestić, Vasilije (1991). Istorija Srba u Hrvatskoj i Slavoniji 1848-1914. Beograd: Politika. 
• Mileusnić, Slobodan (2006). Požeška mitropolija. Beograd: Muzej Srpske pravoslavne crkve. 
• Planinić, Silvana (1992). „Krajiško okružno upraviteljstvo (distrikti) i krajiške imovne općine u Hrvatsko-slavonskoj krajini”. Arhivski vjesnik. 34-35 (1991-1992): 173—183. 
• Taube, Friedrich Wilhelm von (1777). Historische und geographische Beschreibung des Königreiches Slavonien und des Herzogthumes Syrmien. 1. Leipzig. 
• Taube, Friedrich Wilhelm von (1777). Historische und geographische Beschreibung des Königreiches Slavonien und des Herzogthumes Syrmien. 2. Leipzig. 
• Taube, Friedrich Wilhelm von (1778). Historische und geographische Beschreibung des Königreiches Slavonien und des Herzogthumes Syrmien. 3. Leipzig. 
• Taube, Fridrih Vilhelm fon (1998). Istorijski i geografski opis Kraljevine Slavonije i Vojvodstva Srema. Novi Sad: Matica srpska. 
• Heka, Ladislav (2008). „Hrvatsko-ugarski odnosi od sredinjega vijeka do nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanje Slavonije”. Scrinia Slavonica. 8: 152—173. 
• Heka, Ladislav (2013). „Hrvatsko-ugarski javnopravni prijepori”. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu. 63 (5-6): 1257—1292. 
• Horbec, Ivana (2010). „Slavonske županije između Banske Hrvatske i Mađarske: Uspostava civilne uprave i pitanje poreznog sustava u 18. stoljeću”. Arhivski vjesnik. 53: 177—196.