Požunski mir
Požunski mir (nem. Preßburger Frieden, franc. Traité de Presbourg), takođe poznat i kao Bratislavski mir ili mir u Presburgu potpisan je 26. decembra 1805. godine u Požunu (današnja Bratislava) između Francuske i Austrije. Potpisivanjem Požunskog mira završen je Rat treće koalicije između Francuske i Austrije. Odredbe Požunskog mirovnog sporazuma sprovedene su tokom 1806. godine.[1]
Mir uredi
Požunski mir je direktna posledica austrijskog gubitka kod Austerlica i Ulma. Austrija je morala u roku od 6 nedelja ustupiti napoleonskoj Kraljevini Italiji primorske oblasti: Veneciju, Istru i Dalmaciju sa Bokom kotorskom (svi posedi koje je stekla Kampoformijskim mirom iz 1797. godine). Bavarskoj je predala Tirol i Forarlberg, a austrijski posedi u Švapskoj pripali su Bavarskoj, Virtembergu i Badenu; od Bavarske je dobila pokrajinu Salcburg.
Požunskim mirom Austrija je sasvim potisnuta iz Italije, a u Nemačkoj je sačuvala samo carsku titulu.
Požunski mir je imao značajne posledice pod Srbe u Dalmaciji, koji su nakon uspostavljanja nove francuske vlasti konačno uspeli da dobiju svoju pravoslavnu Dalmatinsku eparhiju.[2]
Vidi još uredi
Izvori uredi
- ^ Tejlor 2001.
- ^ Milutinović 1981, str. 277-307.
Literatura uredi
- Bakotić, Lujo (1939). Srbi u Dalmaciji od pada Mletačke republike do ujedinjenja. Beograd: Geca Kon.
- Tejlor, Alen (2001). Habzburška monarhija 1809-1918: Istorija Austrijske carevine i Austrougarske. Beograd: Clio.
- Milutinović, Kosta (1981). „Srbi u Dalmaciji 1797-1878”. Istorija srpskog naroda. 5 (2). Beograd: Srpska književna zadruga. str. 277—307.