Pokolj u Tenočtitlanu

Pokolj u glavnom hramu Tenočtitlana (šp. Matanza del Templo Mayor), pokolj astečkih vernika koji je izvršila španska posada u Tenočtitlanu pod komandom Pedra de Alvarada krajem maja 1520. godine. Napad na nenaoružane vernike koji su pokušali da prinesu žrtve bogovima izazvao je opšti ustanak Asteka, koji su se do tada mirno pokoravali španskoj okupaciji, i doveo je do izbacivanja Španaca iz grada nekoliko dana kasnije, u krvavom povlačenju poznatom kao Tužna noć.[1]

Pozadina uredi

Ekspedicija Ernana Kortesa je 8. novembra 1519. bez borbe ušla u Tenočtitlan, prijateljski dočekana od kralja Montezume II i smeštena u jednu od kraljevskih palata. Samo šest dana kasnije, na vesti o bici kod Nautle, gde je od ruku Asteka poginulo nekoliko španskih vojnika, Kortes je uhapsio Montezumu usred njegove palate i odveo ga u svoju palatu, gde se na brzu ruku utvrdio. Nekoliko meseci Kortes je uspevao da upravlja Tenočtitlanom preko zarobljenog Montezume, čija su naređenja Asteci i dalje slušali. Po Montezuminom naređenju, poglavice koje su se suprotstavile Špancima kod Nautle pohapšene su i dovedene u Tenočtitlan, gde su predati Kortesu koji ih je osudio na smrt i javno žive spalio u centru grada. Na vesti od dolasku nove španske ekspedicije pod komandom Panfila de Narvaesa, koji je došao sa Kube da smeni i uhapsi Kortesa i sredinom maja 1520. zauzeo Sempoalu, Kortes je napustio grad kako bi se sukobio sa Narvaesom. Komandu u Tenočtitlanu prepustio je svom najvišem oficiru, Pedru de Alvaradu.

Izvori uredi

  1. ^ Popović 1973, str. 491.

Literatura uredi