Popinska reka se nalazi u centralnom delu Srbije, na severoistočnim padinama planine Goč i pripada slivu Zapadne Morave. Izvorišni kraci se nalaze na severoistočnoj ivici pobrđa koje ulazi u sastav planine Goč, a više od polovine donjeg dela sliva čini deo doline Zapadne Morave. Sliv Popinske reke se na severu graniči tokom Zapadne Morave i delom njenog sliva, na istoku slivom Osaoničke reke, Crnišavske reke i malim delom sliva Srebrnice, na jugu slivom reke Rasine, a na zapadu slivom Vrnjačke reke.

Popinska reka
Geografske karakteristike
Država/e Srbija

Granica sliva se od ušća u Zapadnu Moravu diže u pravcu jugozapada na brdo Strižba (320 m), zatim ispravlja pravac prostiranja ka jugu, na brdo Ćosovac, pa povija ka jugoistoku do Rogova (513 m). Od toga mesta ponovo se prostire ka jugu preko sniženog razvođa od koga se penje duž Ravne gore (591 m) ka jugu-jugoistoku sve do Pogleda (735 m). Od njega granica sliva ima zapadnu orijentaciju i kreće se preko Čukara (712 m), Kulučare (762 m), Papratne (899 m), kote Malog vrha (939 m) i Malog vrha (991 m), odakle pravi luk ka severozapadu preko sniženog razvođa krajea Krukčevice, Iričkog brda i Arnautovca, sve do najviše kote sliva, koja se nalazi na 1001 m. Od ove kote, granica sliva Popinske reke se spušta u pravcu severoistoka preko kota 767 m kod zaseoka Čeperkovići, Lipinih kota od 550 i 459 m, Ravnog bučja, Čipre (409 m), pa na kotu kod seoskih naselja Dublje i Popina. Od nje nastavlja dalje preko Kozje glave i kote 232 m sve do ušća u Zapadnu Moravu. Sliv Popinske reke prekriva površinu od 58,9 km² i asimetričan je. Leva strana sliva je razvijenija od desne. Južna polovina sliva ima gušću rečnu mrežu od severnije, koja je bliže ušću.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi