Poprečno-prugasti mišić
Poprečno-prugasto (skeletno) mišićno tkivo (lat. textus muscularis striatus) čini najveći deo mase ljudskog tela (oko 40%).[1][2] Ono izgrađuje mišiće trupa, gornjih i donjih udova, lica, vrata, jezika, nepca, ždrela, grkljana, dijafragme, najvećeg dela jednjaka, mokraćne cevi, vagine itd. Ti mišići su aktivni deo lokomotornog aparata i odgovorni su za kretanje, održavanje pozicije tela, fiksiranje zglobova, mimiku, govor, gutanje, disanje i druge vitalne funkcije organizma.[3][4]
Skeletni mišići | |
---|---|
Detalji | |
Sinonimi | Skeletal striated muscle / Striated voluntary muscle |
Sistem | Mišićni sistem |
Identifikatori | |
Latinski | muscularis skeletalis |
MeSH | D018482 |
TH | H2.00.05.2.00002 |
Anatomska terminologija |
Skeletno mišićno tkivo je specijalizovano za kratkotrajne snažne kontrakcije, a inervišu ga motorna i senzorna vlakna cerebrospinalnih živaca što znači da se nalazi pod kontrolom volje (sa izuzetkom jednjaka i dijafragme).[5] Skeletni mišići su volontarni mišići pod kontrolom somatskog nervnog sistema. Drugi tipovi mišića su srčani mišić koji je takođe prugast i glatki mišić koji nije prugast; oba ova tipa mišićnog tkiva su klasifikovana kao nevolontarna, ili pod kontrolom su autonomnog nervnog sistema.[6]
Skeletni mišić sadrži više fascikula - snopova mišićnih vlakana. Svako pojedinačno vlakno i svaki mišić okruženi su vrstom vezivnog sloja fascije. Mišićna vlakna se formiraju fuzijom razvojnih mioblasta u procesu poznatom kao miogeneza što rezultira dugim ćelijama sa više jezgara. U ovim ćelijama jezgra koja se nazivaju mionukleusi nalaze se duž unutrašnje strane ćelijske membrane. Mišićna vlakna takođe imaju više mitohondrija za zadovoljenje energetskih potreba.
Mišićna vlakna se sastoje od miofibrila. Miofibrile se sastoje od aktinskih i miozinskih filamenata zvanih miofilamenti, koji se ponavljaju u jedinicama zvanim sarkomeri, koji su osnovne funkcionalne, kontraktilne jedinice mišićnog vlakna neophodne za kontrakciju mišića.[7] Mišići se uglavnom pokreću oksidacijom masti i ugljenih hidrata, ali se koriste i anaerobne hemijske reakcije, posebno brza vlakna. Ove hemijske reakcije proizvode molekule adenozin trifosfata (ATP) koji se koriste za pokretanje kretanja glava miozina.[8]
Građa uredi
Poprečno-prugaste mišiće izgrađuju dugačke i relativno tanke cilindrične ćelije (lat. myocytus striatus), koje se nazivaju i mišićna vlakna. Vlakna su postavljena paralelno i okružena su slojem rastresitog veziva, koje se naziva endomizijum. Veći broj vlakana se udružuje i formira snop (lat. fasciculi), koga okružuje omotač perimizijum. Na kraju, ovi snopovi formiraju mišić i okruženi su još jednim omotačem izgrađenim od gustog vezivnog tkiva, koji nosi naziv epimizijum. Kroz ove omotače prolaze krvni sudovi i živci, koji se granaju i dospevaju do svakog pojedinačnog vlakna.[9]
Mišićne ćelije (miociti) su dugačke od 1 mm do 12 cm, a imaju promer 10-100 µm.[5] Na poprečnom preseku su ovalnog ili poligonalnog oblika. Kod kraćih mišića ćelije se pružaju celom njihovom dužinom, a kod dugačkih se prekidaju i zarivaju u vezivno tkivo.
U sarkoplazmi miocita se nalaze brojna ovoidna jedra, veliki broj organela i mišićna vlakanca (lat. myiofibrillae), koja zauzimaju najveći deo volumena ćelije. Jedna od glavnih mikroskopskih karakteristika ovih mišića je ispruganost u poprečnom pravcu, što je posledica strukture miofibrila u kome se smenjuju svetle (izotropne) i tamne (anizotropne) pruge. Tu pojavu je prvi primetio Levenhuk 1685. godine.
Miofibril je posebno diferencirani, kontraktilni deo citoplazme i to je osnovna funkcionalna jedinica mišićne ćelije. Ima končastu strukturu i dijametar 1-2 µm. Mišićna vlakanca su postavljena paralelno dužoj osovini ćelije i pokazuju tendenciju grupisanja u snopove, koji se nazivaju Konhajmova polja.[9] U izgradnji miofibrila učestvuje oko 1500 miozinskih (debelih) i 3000 aktinskih (tankih) filamenata. To su veliki polimerizovani proteinski molekuli.
Aktinski i miozinski filamenti se jednim delom preklapaju i tako uzrokuju poprečnu ispruganost. Svetle pruge sadrže samo aktinske filamente i nazivaju se I-pruge, jer su izotropne za polarizovanu svetlost. Tamne pruge sadrže miozinske i krajeve aktinskih filamenata. One se označavaju kao A-pruge, jer su anizotropne za polarizovanu svetlost. U sredini tamne pruge nalazi se H-pruga (Hensenova membrana) koja sadrži samo debele filamente. Krajevi aktinskih filamenata su pričvršćeni za tzv. Z-disk, a deo miofibrila (odnosno čitavog mišićnog vlakna) koji se nalazi između dva Z-diska se naziva sarkomera.[10]
Podela uredi
Na osnovu histo-hemijskih i funkcionalnih osobina skeletni miociti se dele na crvene, bele i intermedijerne ćelije.
Crvena ili aerobna vlakna sadrže veliku količinu mioglobina i citohroma, koji im daju tamno-crvenu boju i mnoštvo mitohondrija. Ona su bogato vaskularizovana i sposobna za relativno duge i snažne, ali spore kontrakcije. Uglavnom se nalaze u mišićima trupa.
Bela ili anaerobna vlakna sadrže dosta glikogena i glikoliznih enzima. Ona se kontrahuju brzo, ali su podložna lakom zamaranju. Nalaze se u spoljašnjim mišićima oka, bicepsu, tricepsu itd.
Intermedijerne mišićne ćelije se po svojim osobinama nalaze između prethodne dve grupe ćelija.
Satelitske mišićne ćelije pripadaju mioblastima. To su male pljosnate ćelije, koje predstavljaju matičnu populaciju skeletnog mišića i omogućavaju njegovu regeneraciju. U slučaju duževremenske pojačane mišićne aktivnosti, one mogu da postojećim ćelijama pridodaju nove miofibrile.
Pripoji uredi
Svaki skeletni mišić ima dva osnovna pripoja: polazište (lat. origo) i hvatište (lat. insertio). Polazište je pripoj koji u toku mišićne kontrakcije ostaje statičan, dok hvatište menja svoj položaj.
Na svakom mišiću se razlikuju mesnati i tetivni deo. Mesnati deo koji se skraćuje i zadebljava nosi naziv trbuh (lat. venter), a deo uz polazište se zove glava mišića (lat. caput). Tetiva (lat. tendo) je vezivni nastavak pomoću koga se mišić najčešće pripaja na kosti, hrskavice, fascije i druge strukture.
Oblik uredi
Poprečno-prugasti mišići se na osnovu svog oblika i pravca pružanja vlakana dele u nekoliko grupa:
- mišići sa paralelnim vlaknima (četvrtasti, pravi i vretenasti),
- mišići sa kosim vlaknima (trouglasti i perasti),
- mišići sa spiralnim vlaknima,
- ukršteni mišići (koji imaju različit pravac prostiranja vlakana).[5]
Vaskularizacija uredi
Arterijski sudovi ulaze u skeletne mišiće kroz tzv. hilus, i to obično u kombinaciji sa venskim sudovima i nervima u sklopu sudovno-živčane peteljke. Oni se granaju u perimizijumu na manje arterije i arteriole, a na nivou endomizijuma se rasipaju u kapilarnu mrežu. Kod onih mišića koji su stalno aktivni, kapilari su bolje razvijeni.
Uobičajeno je da mišići dobijaju krv iz nekoliko izvora, a između različitih vaskularnih područja postoje veze (anastomoze) u vidu arterijskih lukova.
Inervacija uredi
Poprečno-prugasti mišić ima motornu i senzornu inervaciju. Motorni neuroni uzrokuju kontrakciju, a senzorni učestvuju u regulaciji stepena i brzine kontrakcije.
Motorna inervacija se ostvaruje preko nervnih ćelija čija su tela smeštena u prednjim rogovima kičmene moždine. Odatle polaze mijelizovana vlakna, koja oživčavaju različit broj mišićnih vlakana (5-150). Na mestu spoja sa mišićem, nervi gube mijelinski omotač, ali su obloženi slojem Švanovih ćelija. Ta formacija se naziva motorna ploča. Sva mišićna vlakna inervisana pojedinačnim nervnim vlaknom nazivaju se motorna jedinica.
Senzorni neuroni šalju u centralni nervni sistem informacije o dužini, stepenu istezanja, zategnutosti, brzini kontrakcije mišića itd. Vlakna ovih nervnih ćelija polaze od modifikovanih mišićnih ćelija u perimizijumu, odnosno iz specijalizovanih struktura označenih kao mišićno vreteno.
Regeneracija uredi
Iako skeletni miociti nemaju sposobnost deobe, oni imaju donekle izraženu moć regeneracije. U slučaju manjih povreda, obnavljanju mišića doprinose satelitske ćelije koje proliferišu i tako nadoknađuju izgubljene miofibrile. Ipak, ako se radi o većoj povredi stvara se ožiljak od vezivnog tkiva.[9]
Reference uredi
- ^ Betts, J. Gordon; Young, Kelly A.; Wise, James A.; Johnson, Eddie; Poe, Brandon; Kruse, Dean H.; Korol, Oksana; Johnson, Jody E.; Womble, Mark; Desaix, Peter (6. 3. 2013). „Interactions of Skeletal Muscles, Their Fascicle Arrangement, and Their Lever Systems”. Interactions of skeletal muscles. OpenStax. Arhivirano iz originala 23. 03. 2022. g. Pristupljeno 24. 5. 2021.
- ^ „Structure of Skeletal Muscle | SEER Training”. training.seer.cancer.gov.
- ^ Susan Standring, ur. (2009) [1858]. Gray's anatomy: The Anatomical Basis of Clinical Practice, Expert Consult. illustrated by Richard E. M. Moore (40 izd.). Churchill Livingstone. ISBN 978-0-443-06684-9.
- ^ Moore, Keith L. (2018). Clinically oriented anatomy (Eighth izd.). Philadelphia: Wolters Kluwer. str. 30–33. ISBN 9781496347213.
- ^ a b v Marija Mihalj, Danica Obradović: „Opšta anatomija“, Novi Sad. 2000. ISBN 978-86-489-0276-4.
- ^ Birbrair, Alexander; Zhang, Tan; Wang, Zhong-Min; Messi, Maria Laura; Enikolopov, Grigori N.; Mintz, Akiva; Delbono, Osvaldo (2013-03-21). „Role of Pericytes in Skeletal Muscle Regeneration and Fat Accumulation”. Stem Cells and Development. 22 (16): 2298—2314. ISSN 1547-3287. PMC 3730538 . PMID 23517218. doi:10.1089/scd.2012.0647.
- ^ Henderson, CA; Gomez, CG; Novak, SM; Mi-Mi, L; Gregorio, CC (2017-06-18). „Overview of the Muscle Cytoskeleton.”. Comprehensive Physiology. 7 (3): 891—944. PMC 5890934 . PMID 28640448. doi:10.1002/cphy.c160033.
- ^ Brainard, Jean; Gray-Wilson, Niamh; Harwood, Jessica; Karasov, Corliss; Kraus, Dors; Willan, Jane (2011). CK-12 Life Science Honors for Middle School. CK-12 Foundation. str. 451. Pristupljeno 18. 4. 2015.
- ^ a b v Z. Anđelković, Lj. Somer, M. Perović, V. Avramović, Lj. Milenkova, N. Kostovska, A. Petrović: „Histološka građa organa“ ("Bonafides“ Niš 2001). ISBN 978-86-7434-003-5.
- ^ Arthur C. Guyton M.D, John E. Hall Ph.D: Medicinska fiziologija, IX izdanje ("Savremena administracija“ Beograd, 1999)
Literatura uredi
- Science Reference Section (19. 11. 2019). „What is the strongest muscle in the human body?”. Library of Congress. Library of Congress. Pristupljeno 2021-05-01.
- Brooks, Susan V. (2003-12-01). „Current topics for teaching skeletal muscle physiology”. Advances in Physiology Education. 27 (1–4): 171—182. ISSN 1043-4046. PMID 14627615. doi:10.1152/advan.00025.2003.
- John., Stewart, Gregory (2009). „Chapter 8: Skeletal muscles”. The skeletal and muscular systems. New York: Chelsea House. ISBN 9781604133653. OCLC 277118444.
- de las Peñas, César Fernández; Ge, Hong-You; Arendt-Nielsen, Lars; Dommerholt, Jan; Simons, David G. (2011). „Chapter 32 - Referred pain from muscle/myofascial trigger points”. Neck and Arm Pain Syndromes. Churchill Livingstone. str. 404—418. ISBN 978-0-7020-3528-9. doi:10.1016/B978-0-7020-3528-9.00032-7.
- Sarnat, Harvey B.; Carpenter, Stirling (2015). „Chapter 4 - Muscle Biopsy for Diagnosis of Neuromuscular and Metabolic Diseases”. Neuromuscular Disorders of Infancy, Childhood, and Adolescence (2nd izd.). Academic Press. str. 46—65. ISBN 978-0-12-417044-5.
- Lieber Richard L.; Friden Jan (novembar 2002). „Functional and clinical significance of skeletal muscle architecture” (PDF). Muscle & Nerve. 23 (11): 1647—1666. PMID 11054744. doi:10.1002/1097-4598(200011)23:11<1647::aid-mus1>3.3.co;2-d. Pristupljeno 17. 11. 2012.
- Narici, Marco (april 1999). „Human skeletal muscle architecture studied in vivo by non-invasive imaging techniques: functional significance and applications” (PDF). Journal of Electromyography and Kinesiology. 9 (2): 97—103. PMID 10098710. doi:10.1016/s1050-6411(98)00041-8. Pristupljeno 20. 11. 2012.
- Liem, Karel F.; Bemis, William E.; Walker, Warren F. Jr.; Grande, Lance (2001). Function anatomy of the vertebrates: an evolutionary perspective. Emily Barosse. ISBN 0-03-022369-5.
- Brooks, Darrell (2012). „Functional microvascular muscle transplantation”. Pristupljeno 20. 11. 2012.
- Erickson, Donna; Baer, Thomas; Harris, Katherine S. „The role of the strap muscles in pith lowering” (PDF). Haskins Laboratory: Status Report: 275—284. Arhivirano iz originala (PDF) 14. 07. 2020. g. Pristupljeno 20. 11. 2012.
Spoljašnje veze uredi
- LUMEN's Master Muscle List
- PT Central - Complete Muscle Tables for the Human Body
- Lower Extremity Muscle Atlas
- Tutorial and quizzes on skeletal muscular anatomy[mrtva veza]
- Muscles of human body (also here)
- Anatomy quiz Arhivirano na sajtu Wayback Machine (25. februar 2021)