Poređenje X Vindov Sistem desktop okruženja
Desktop okruženje je skup softvera dizajniran da pruži funkcionalnost i određeni izgled i osećaj operativnom sistemu.
Ovaj članak se odnosi na operativne sisteme koji su u stanju da upravljaju X Window System, uglavnom Uniks i Unix-like operativni sistemi kao što su Linuks, Miniks, Solaris, FreeBSD, i Mek OS X.[1] Microsoft Windows nije u stanju da normalno vodi X aplikacije; međutim, trećina X servera kao što su Cygwin/X, Exceed, ili Xming su dostupni.[2][3]
Tehnički elementi desktop okruženja uredi
Desktop okruženje (DE) može biti podeljeno na nekoliko delova koji funkcionišu nezavisno i međusobno sarađuju da bi pružili izgled, osećaj i funkcionalnost desktop okruženja. Osnovni deo DE je Windows menadžer ili VM. Windows menadžer formira određeni način za Windows aplikaciju kako bi se predstavila korisniku. Ona upravlja različitim aplikacijama i nadzire one koje su otvorene i pruža funkciju razmene aplikacija među sobom. Drugi važan element DE-a je fajl menadžer. Ova aplikacija upravlja fajlovima / folderima i predstavlja ih tako da ih korisnik lakše pronađe. Ona pruža operacije nad fajlovima kao što su gledanje, kopiranje ili premeštanje, menja ovlašćenje i brisanje. DE obično pruža alate za postavljanje pozadine i skrinsejvera, displej ikona na radnoj površini i obavljanje nekih administrativnih poslova. Oni mogu izborno da obuhvataju obradu teksta, veb pretraživača, e-mail klijente i CD / DVD narezivanje aplikacija.
Postoje neki izuzeci: Windows menadžeri poput Fluxbox, wmii i Ratpoison koji rade nezavisno od desktop okruženja i napravljeni su baš zbog ovog cilja. Dodatne aplikacije se mogu dodati radi funkcionalnosti kao što je panel i obim upravljanja, što ih čini odlikama DE-a. Ovo je u suprotnosti od ponašanja WM-a kao što su Metacity i KWin koji nisu napravljeni da rade nezavisno od DE.
KDE i GNOM su skoro u potpunosti napisani u softverskim bibliotekama Qt i GTK+ .[4] To znači da praktično svaka komponenta desktop okruženja, uključujući i fajl menadžer eksplicitno zavisi od te biblioteke.
Naime, ništa ne sprečava korisnika da instalira koliko hoće softverskih biblioteka. U praksi to znači da softver napisan u velikim bibliotekama može da se pokrene pod bilo kojim desktop okruženjem. Jedan paket je dizajniran za jedan desktop (što u suštini znači da je to napisano koristeći iste biblioteke kao i samu radnu površinu) koji može biti vizuelno neprijatan, kao i opterećivanje RAM-a punjenjem biblioteka koje inače nisu potrebne .
Neke razlike koje mogu da utiču na izbor desktop okruženja:
- Pogled i osećaj na desktop okruženja. Korisnik će se osećati opuštenije za određeni izgled sa kojim je on / ona već upoznat ili ne.
- Fleksibilnost i konfiguracija na desktop okruženja. Iskusniji korisnik možda želi visoko prilagodljivo desktop okruženje. Dok, početnik možda želi samo da na jednostavan način koristi okruženje.
- Što se tiče ličnog prioriteta za izbor softvera, postoje dva aspekta:
- Svako desktop okruženje je napravljeno sa različitim podrazumevanim softverom i raznim "načinima izvršavanja" na tom desktopu. Nezahtevni korisnik možda želi visoko integrisani grafički interfejs uz razne postavke dok iskusniji korisnik možda voli da koristi individualne konfiguracije ili čak CLI alate.
- Desktopovi su često usko vezani u raznim funkcionalnim komponentama desktop menadžera (na primer: fajl menadžer, pretraživač, program za obradu teksta); , što je uglavnom prijatno za izbor koji rezultira na dosledan izgled i osećaj programa pod izabranim desktop okruženjem. Izrada izbora na osnovu onoga što softver integriše sa izabranim desktop okruženjem nužno ograničava težinu koja može dati druge mogućnosti primene.
Desktop poređenje informacija uredi
Pregled uredi
Okruženja | Ljuska (polu-okruženje) | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
KDE | LXQt | GNOM | MATE | Xfce, LXDE i ROX Desktop | Étoilé | EDE | Enlightenment | |
Glavni cilj[5] | Radno okruženje, grafički jednostavan za korišćenje, usmereno na sve. Fokusiran na pružanje napredne funkcije i konfiguracije. | Lako desktop okruženje, modularno, prenosivo. | Radno okruženje, grafički jednostavno za korišćenje, usmereno na sve. Naglasak na pojednostavljivanju ergonomije i rada. | Preuzeto iz GNOM-a. Naglasak na pružanju tradicionalne desktop metafore u GNOM 3. | Lagano desktop okruženje, modularni, prenosivo. | Napredne grafičke biblioteke, alati i okruženja | ||
Programski jezik[6] | Uglavnom C++, kao što je i Qt napisan u C++ | Uglavnom C, kao što je i GTK+napisan u C | Objektiv-C | C++ | C | |||
Dodatna zavisnost biblioteke[7] | KDELibs, KDE Frameworks 5 | zahteva Windows menadžer | libgnom | libmate | libxfce* za Xfce. | libede | EFL | |
Korišćen alat[5] | Qt | GTK+ | GNUstep | FLTK (prethodni eFLTK) | Osnovni (obezbeđuje EFL) | |||
Veličina (baza sistema, X instaliran)[8] | ~210 MB | ~20 MB | ~180 MB | Xfce: ~15 MB, ROH: ~780 KB | EDE: ~3 MB | DR16: ~3 MB, DR17: ~15MB |
Uobičajeno upakovani programi uredi
Ova tabela pokazuje osnovne informacije o programima distribuiranim sa nekim desktop okruženjem za X Windows sistem.
Imajte na umu da je Razor-qt postao LXQt, deo LXDE za Qt framework.
Poređenje jednostavnosti upotrebe i stabilnosti uredi
GNOM grafički fajl menadžer Nautilus je namenjen da bude veoma jednostavan za korišćenje i ima mnogo osobina koje olakšavaju novim korisnicima Linuksa da pokupi bez čitanja bilo koju dokumentaciju.[9] KDE fajl menadžer Delfin se smatra usmerenim na upotrebljivost.[10] Pre KDE verzije 4, standardni fajl menadžer KDE projekta je bio Osvajač, koji je takođe dizajniran za laku upotrebu.
I GNOM i KDE stvaraju mnogo grafičkih alata konfiguracije, smanjujući potrebu za ručnim uređivanjem konfiguracionih fajlova za nove korisnike. Sadrže obimne pakete softvera kao što su grafičko uređivanje menija, tekst editora, audio plejere i softver za obavljanje administrativnih poslova. Sve aplikacije instalirane u većini distribucija se automatski dodaju u GNOM i KDE menije. Nema većih promena konfiguracije koja je neophodna za početne radove. Međutim, korišćenjem grafičkih alata, na desktopu se može konfigurisati snaga koja je obezbeđena uz pomoć tih uređaja.
Kompatibilnost i interoperabilnost grešaka uredi
Neka desktop okruženja i Windows menadžeri tvrde da oni podržavaju aplikacije napravljene za druge desktop okruženja eksplicitno. Na primer, Fluksboks navodi podršku KDE-a u svojoj listi funkcija.[11] Korišćenje softvera koji je napravljen specijalno za desktop okruženje koje se koristi ili Windows menadžer softvera je način da se izbegnu greške. Za programere, Portland Projekat je objavio niz zajedničkih interfejsa koji omogućavaju aplikacijama da se integrišu u mnoga desktop okruženja.[12]
Upotreba sistemskih resursa uredi
Testovi sa podrazumevanim instalacijama Ubunta pokazuju da korišćenje memorija LXDE 0.5 je niža nego Xfce 4.6, što zauzvrat niže nego GNOM 2.29, sa KDE 4.4 koristeći najviše RAM-a u odnosu na pomenuti desktop.[13][14]
Reference uredi
- ^ XFree86 Official Website Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. oktobar 2003) line 5
- ^ Cygwin/X website
- ^ Xming project homepage on SourceForge
- ^ Official websites of GNOME and KDE
- ^ a b Excerpts from official websites
- ^ Analysis of source code tells the programming language used
- ^ Dependency list for metapackages
- ^ Reported apt-get installation size on a very basic Debian system with X
- ^ Official Nautilus screenshots page
- ^ [1][mrtva veza]
- ^ Fluxbox official website Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. maj 2008) line 15
- ^ „Linux leaps toward KDE/GNOME compatibility”. Arhivirano iz originala 26. 02. 2008. g. Pristupljeno 28. 11. 2015.
- ^ Larabel, Michael.
- ^ RAM use of LXDE vs Xfce in Porteus again confirms that LXDE is about 1/2 of that of Xfce