Портал:Severna Amerika


Portal Severne Američke

Satelitski snimak Severne Amerike
Satelitski snimak Severne Amerike

Severna Amerika je kontinent na Zemljinoj severnoj i zapadnoj hemisferi. Ona je ograničena na severu sa Severnim ledenim okeanom, na istoku sa severnim Atlanskim okeanom, na jugoistoku sa Karipskim morem, i na jugu i zapadu sa severnim Tihim okeanom; Južna Amerika leži na jugoistoku. Ona pokriva površinu od oko 24.709.000 kvadratnih kilometara, oko 4,8% površine planete ili oko 16,5% planetne kopnene površine. Prema procenama iz jula 2008. njeno stanovništvo je imalo 529 miliona ljudi. To je treći po veličini površine kontinent, nakon Azije i Afrike, i četvrti po populaciji nakon Azije, Afrike, i Evrope. Severna Amerika i Južna Amerika su kolektivno poznate kao Amerike ili jednostavno Amerika.

Generalno se smatra da su Severna i Južna Amerika dobile ime po italijanskom istraživaču Amerigu Vespučiju, koji je istraživao Južnu Ameriku između 1497. i 1502. godine, i koji je bio prvi Evropljanin koji je smatrao da Amerike nisu istočna Indija. Naučnici su razvili nekoliko teorija o poreklu rane ljudske populacije u Severnoj Americi. Sami urođenički narodi Severne Amerike imaju mnoštvo kreativnih mitova, kojima tvrde da su bili prisutni na zemlji od njenog nastanka. Pre kontakta sa Evropljanima, urođenici Severne Amerike su bili podeljeni u mnoge različite oblike vladavine, od malih grupa sa nekoliko porodica do velikih imperija. Oni su živeli u nekoliko „kulturnih oblasti”, koje grubo korespondiraju geografskim i biološkim zonama i daju jasne indikacije o glavnim tipovima načina života ili zanimanjima ljudi koji su živili u njima.

Zemlje i teritorije

Izabrani članak

Kanada
Kanada (engl. О овој звучној датотеци Canada, franc. О овој звучној датотеци Canada) federalna je parlamentarna ustavna monarhija na sjevernom dijelu Sjeverne Amerike. To je zajednica deset pokrajina i tri teritorije koje se protežu od Atlantskog do Tihog okeana i na sjeveru prema Sjevernom ledenom okeanu, pokrivajući oko 9,98 miliona km2, što Kanadu čini drugom najvećom zemlju na svijetu po ukupnoj površini, a četvrtom zemljom po površini kopna. Na jugu Kanada se graniči sa SAD-om, a njihova granica je najduža granica dvije države na svijetu.

Veći dio zemlje ima hladu ili jako hladnu zimsku klimu, ali su južna područja topla tokom ljeta. Kanada je rijetko naseljena zemlja, najvećim dijelom kopnene teritorije preovlađuju šume i tundre, kao i Stjenovite planine. Zemlja je visoko urbanizovana, 82% od preko 35 miliona stanovnika živi u većim ili srednjim gradovima, od kojih se mnogi nalaze u blizini južne granice. Glavni grad države je Otava, a najveće metropolitske oblasti su Toronto, Montreal i Vankuver.

Teritoriju današnje Kanade su, prije evropske kolonijacije, već nekoliko hiljada godina naseljavali brojni autohtoni narodi. Počevši od kraja 16. vijeka, uspostavljane su britanske i francuske kolonije, a prva je bila kolonija Kanada koju je Francuska uspostavila 1533. godine. Kao posljedica raznih oružanih sukoba, Britanska Sjeverna Amerika je sticala i gubila teritorije, sve do kraja 18. vijeka kada je kontrolisala većinu onoga što je danas Kanada. Dana 1. jula 1867. godine, kolonije tadašnje Kanade, Nju Bransvik i Nova Škotska su se ujedinile kako bi formirale poluautonomni federalni Dominion pod imenom Kanada. Nakon ovoga uslijedilo je okupljanje novih pokrajina i teritorija u sastav Dominiona, da bi danas taj broj iznosio: deset pokrajina i tri teritorije, koje čine savremenu Kanadu. Godine 1931, Kanada je postigla skoro potpunu nezavisnost Vestminsterskim statutom 1931, izuzev moći izmjene svog ustava. Sa Aktom o Kanadi iz 1982. godine, Kanada je preuzela i to ovlašćenje (kao zaključak Partijacije).

Izabrana slika

Wawona Tree tunnel
Wawona Tree tunnel
Zasluga: Kongresna biblioteka
Vavona stablo u nacionalnom parku Josemiti u Kaliforniji, 1918.

Da li ste znali...

Pewee Valley Confederate Cemetery

Izabrana biografija

Vejn Grecki
Vejn Daglas Grecki (engl. Wayne Douglas Gretzky; Brantford, 26. januara 1961) je bivši kanadski profesionalni hokejaš i trener. Grecki, zvani Veliki (engl. The Great One), važi za jednog od najboljih hokejaša svih vremena i najboljeg hokejaša NHL lige svih vremena. U vreme odlaska u penziju, 18. aprila 1999. godine, držao je 40 rekorda u regularnoj sezoni, 15 u plejofu, te šest rekorda u Ol star utakmicama. Jedini je koji je uspeo da u jednoj sezoni NHL lige postigne preko 200 poena, što je njemu pošlo za rukom četiri puta, a petnaest puta je postigao više od 100 poena. Čak devet puta je proglašavan za najkorisnijeg igrača lige u deset vezanih sezona (od 1979/80 do 1986/87, i 1988/89). Vejnov dres sa brojem 99 jedini je dres koji su iz upotrebe povukli svi NHL klubovi.

Rođen i odrastao u Brantfordu, Ontario, Grecki je svoje veštine usavršavao na klizalištu koje je njegov otac napravio u dvorištu porodične kuće, te je oduvek igrao na višem nivou nego njegovi vršnjaci. Iako krhkije građe koja je limitirala i njegovu snagu i okretnost, Vejnova inteligencija i čitanje igre bili su nenadmašivi. Vešto je izbegavao nalete hokejaša protivničke ekipe, ali i bio u stanju da predvidi gde će se pak odbiti, te odabrati pravi potez u pravo vreme. U NHL ligi je igrao za klubove: Njujork rendžerse, Sent Luis bluz, Los Anđeles kingse i Edmonton ojlerse sa kojima je osvojio četiri Stenli kupa. Za kanadsku reprezentaciju je nastupio na jednim olimpijskim igrama i jednom svetskom prvenstvu u hokeju, kada je osvojio bronzanu medalju.

Kategorije

Kategorije Severne Amerike
Kategorije Severne Amerike

Izabrani citat

Sedeći Bik 19. jun 1868

Ostali vikiportali