Portugalski eskudo

валута

Portugalski eskudo (engl. Portuguese escudo, nem. Portugiesischer Escudo, port. Escudo português [ ɨʃˈkudu puɾtuˈɣeʃ ]; simbol: $[a]) je bivša valuta Portugala korišćena do uvođenja evra (1. januar 1999. godine) tj. do njegovog zvaničnog povlačenja iz upotrebe (28. februar 2002. godine). Eskudo je podeljen na 100 centava.

Portugalski eskudo
Avers iz 1993.Revers iste kovanice
ISO 4217 kodPTE
Centralna bankaPortugala
 Veb-sajtwww.incm.pt
Korisnici Portugal
Inflacija2,8% (2000)
Simbol
[$]
Deo valutecentavo

Količine novca u eskudima su se pisale kao „eskuda $ centava sa cifraom kao decimalnim separatorom; na primer 25$00 u značenju 25,00 $, 100$50 u značenju 100,50 $. Zbog stope konverzije od 1.000 reala = 1 $, u početku su korišćena tri decimalna mesta (1 $ = 1$000).

Istorija uredi

Eskudo je uveden 22. maja 1911. godine kao portuglaska nacionalna valuta. Tako je posle Republikanske revolucije 1910. zamenjen real sa odnosom 1.000 reala naspram 1 eskuda. Termin mil réis (srp. hiljadu reala) ostao je kao kolokvijalni sinonim za eskudo sve do 1990-ih. Jedan milion reala se zvao conto de réis ili jednostavno conto. Ovaj izraz se preneo na eskudo u značenju 1.000 $.

Vrednost eskuda je u početku bila izražena kao 675$00 = 1 kg zlata. Posle 1914, vrednost eskuda je pala, te je 1928. odnos bio 108$25 = funta[pojasniti]. Ovo je izmenjeno u 110$00 = funta godine 1931. Novi kurs 27$50 eskuda = 1 američki dolar uspostavljen je 1940. godine, a promenio se na 25$00 iste 1940. te kasnije (1949. godine) na 28$75.

Inflacija tokom 20. veka učinila je centave potpuno bezvrednim na samom kraju; frakcionalne vrednosti kovanica kao što su 0$50 i 2$50 su na kraju povučene iz upotrebe (1990-ih). Ulaskom Portugala u Evrozonu, tečaj u odnosu na evro je bio 200$482 = 1 €.[traži se izvor]

Teritorijalna upotreba uredi

Eskudo je korišćen na kontinentalnom delu teritorije Portugala (Azori i Madeira), bez razlika u kovanom novcu i onom papirnom. U afričkim kolonijama Portugala eskudo je, generalno govoreći, iskorišćen do uspostavljanja njihove nezavisnosti; portugalske i ponekad lokalne kovanice su bile u upotrebi pored novčanica u Narodnoj banci za inostranstvo (za razliku od upotrebe u bankama Portugala smeštenim na njegovom kopnenom delu teritorije). Za više detalja, v. eskudo Angole, Kape Verdea, Mozambika, Portugalske Gvineje i Sao Tome i Prinsipe. Samo je Kape Verde nastavio sa upotrebom eskuda Kape Verdea. Na Makauu, valuta korišćena tokom kolonijalnog perioda je bila (a i danas je) pataka. Istočni Timor je usvojio eskudo dok je bio portugalska kolonija, a pre ovoga je takođe koristio pataku. Portugalska Indija je koristila eskudo pre aneksije od strane Indije.

Kovanice uredi

 
Portugal: 4 centava iz 1917. godine
 
0$50 iz 1926. godine
 
200$00 iz 1991. godine

Između 1912. i 1916. godine, srebrnih 10, 20 i 50 centava te 1 eskudo su bili u upotrebi. Bronzanih 1 i 2 centava te 4 centava od kupronikla su izlazili u periodu 19171922.

Godine 1920, bronzanih 5 centava te 10 i 20 centava od kupronikla bivaju uvedeni u upotrebu; kasnije (1924), bronzanih 10 i 20 centava te aluminijumsko-bronzanih 50 centava zajedno sa 1 eskudom počinju da se koriste. Aluminijumska bronza je zamenjena sa kuproniklom 1927. godine.

Godine 1932, srebrne kovanice su uvedene za 2½, 5 i 10 eskuda. 2½ i 5 eskuda je kovano do 1951. godine sa smanjenim udelom srebra. Godine 1963, kuproniklenih 2½ i 5 eskuda biva uvedeno, praćeno sa aluminujumskih 10 centava, bronzanih 20 i 50 centava i 1 eskudom 1969. godine. Kuproniklenih 10 i 25 eskuda biva uvedeno (redom) 1971. godine i 1977. godine. Godine 1986, počinje novi način kovanja novca čiji su se produkti koristili sve do zamene valute evrom. Tada se kovalo nikl-mesinganih 1, 5 i 10 eskuda, kuproniklenih 20 i 50 eskuda, sa bimetalnih 100 i 200 eskuda uvedenih 1989. i 1991. godine.

Kovanice u upotrebi za vreme prelaska na evro su bile:

  • 1 eskudo (0,50 ¢)
  • 5 eskuda (2,49 ¢)
  • 10 eskuda (4,99 ¢)
  • 20 eskuda (9,98 ¢)
  • 50 eskuda (24,94 ¢)
  • 100 eskuda (49,88 ¢)
  • 200 eskuda (99,76 ¢)

Kovanice su se mogle razmenjivati za evro zaključno sa 31. decembrom 2002. godine.

Drugo ime za kovanicu od 50 centava je bilo coroa — „kruna”. Dugo vremena nakon što je 50 centava izašlo iz upotrebe, ljudi su i dalje nazivali 2$50 imenom cinco coroas — „pet kruna”.

Takođe, ljudi su još uvek koristili ime eskuda za vreme tranzicije kao proizvoda starije valute reala. Mnogi ljudi su tako 2$50 nazivali imenom dois e quinhentos — „dva i pet stotina”, odnoseći se na korespondenciju 2$50 = 2500 reala. Tostão (mn. tostões) je drugi proizvod reala (1 tostão = 10 reala).

Novčanice uredi

Nacionalna banka je izdavala novčanice od 5, 10 i 20 centava između 1917. i 1925. godine, dok je između 1913. i 1922. Banka Portugala uvela novčanice i od 50 centava te 1, 2½, 5, 10, 20, 50, 100, 500 i 1000 eskuda. Novčanice od 50 centava i 1 eskuda prestale su se štampati 1920. godine, a posle njih su se prestale praviti novčanice i od 2½, 5 i 10 eskuda 1925. i 1926. godine. Novčanice od 5.000 eskuda uvedene su 1942. godine.

Poslednje novčanice od 20 i 50 eskuda su odštampane (redom) 1978. i 1980. godine, dok je papirnih 100 eskuda zamenjeno kovanicom 1989. godine, iste godine kada je 10.000 eskuda kao papirna novčanica ušlo u upotrebu.

Novčanice u upotrebi za vreme prelaska na evro su bile:

  • 500 eskuda (2,49 €)
  • 1.000 eskuda (4,99 €)
  • 2.000 eskuda (9,98 €)
  • 5.000 eskuda (24,94 €)
  • 10.000 eskuda (49,88 €)

Novčanice se još uvek mogu vratiti Centralnoj banci Portugala i zameniti za evre (do 28. februara 2022. godine).

Novčanice eskuda su na sebi imale značajne ličnosti iz istorije Portugala. Poslednja serija novčanica je imala oslikane događaje Doba otkrića te ličnosti poput Žoaoa de Barosa, Pedra Alvaresa Kabrala, Bartolomea Dijaza, Vaska de Game te Henrika Moreplovca.

Poslednjih papirnih 100 eskuda na sebi je imalo lik Fernanda Pesoe, poznatog portugalskog pisca i pesnika.

Novčanice portugalskog eskuda (izd. „Portugalski pomorci i istraživači”, 1995—2000)
Slika Vrednost Ekvivalent u evrima (€) Osnovna boja Avers Revers Vodeni žig
[1] 500 eskuda 2,49 € ljubičasta i smeđa Žoao de Baros alegorija Doba otkrića Žoao de Baros
[2] 1.000 eskuda 4,99 € ljubičasta i smeđa Pedro Alvares Kabral jedrenjak, životinje Brazila Pedro Alvares Kabral
[3] 2.000 eskuda 9,98 € plavo-ljubičasta i duboka plavo-zelena Bartolomeo Dijaz; kruzado kovanica Dom Žoaoa II jedrenjak, kompas-kartica, mapa Bartolomeo Dijaz
[4] 5.000 eskuda 24,94 € duboka maslinasto-zelena i smeđe-ljubičasta Vasko de Gama jedrenjak, Vasko de Gama sa nadležnima u Kalkuti Vasko de Gama
[5] 10.000 eskuda 49,88 € ljubičasta i tamnosmeđa Henrik Moreplovac (Infante Dom Enrike) jedrenjak Henrik Moreplovac (Infante Dom Enrike)

Kolokvijalni izrazi uredi

Conto je bio nezvanični proizvod eskuda: 1 konto je vredeo 1.000$00, 2 konta su vredela 2.000$00 itd. Izvorni izraz je bio conto de réis — „jedan milion reala”. Pošto je eskudo vredeo 1.000 reala (starija valuta), time je jedan konto bio isto kao i hiljadu eskuda. Izraz je ostao u upotrebi i posle uvođenja evra, iako mnogo ređe (u značenju 5 € tj. otprilike 1.000 eskuda).

Ponekad se reč paus — dosl. „štapići” koristila umesto eskuda (port. Tens mil paus? — „Imate li 1.000 eskuda/štapića?”). Tokom prelaska sa eskuda na evre Portugalci su imali pošalicu u kojoj se govorilo da su izgubili tri valute: eskudo, konto i pau.

Vidi još uredi

Napomene uredi

  1. ^ Slično znaku za dolar, ali sa dve uspravne crte; takođe postoji „E” sa dugom srednjom linijom i dve uspravne crte na kraju.

b. ^ 1999. dejure, 2002. defakto

Spoljašnje veze uredi