Port Vila
Port Vila je glavni grad države Vanuatu. Nalazi se na južnoj obali ostrva Efate u provinciji Šefa. Njegovo stanovništvo na poslednjem popisu (2009. godine) iznosilo je 44.040,[1] što je povećanje od 35% u odnosu na prethodni popis (29.356 1999. godine). Godine 2009, stanovništvo Port Vile činilo je 18,8% stanovništva zemlje i 66,9% stanovništva Efatea.
Port Vila Port Vila | |
---|---|
Zastava | |
Administrativni podaci | |
Država | Vanuatu |
Osnovan | 1606. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 29.356 |
— gustina | 1.243,9 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 17° 45′ J; 168° 18′ I / 17.75° J; 168.3° I |
Aps. visina | 0 m |
Površina | 23,6 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Ulrih Sumptoh |
Na južnoj obali ostrva Efate, u provinciji Šefa, Port Vila je ekonomski i trgovački centar Vanuatua. Gradonačelnik je Erik Pujo Festa, iz Vanuaku Patija, koji je izabran u januaru 2018. godine; njegov zamenik je Dženi Regenvanu, iz Graun mo Jastis Patija.[2]
Port Vila je 13. marta 2015. pretrpeo veliku štetu od ciklona Pam.[3]
Geografija uredi
Klima uredi
Port Vila ima tropsku klimu sa suvom sezonom i toplom vlažnom sezonom. Kako su pasati skoro stalni i cikloni nisu retki u Port Vili, klima nije ekvatorijalna, već morska pasatno tropska klima.[4] Padavine u proseku iznose oko 2.338,9 mm or 92,08 in, a najkišniji mesec je mart. Najsušniji mesec je septembar. U proseku u godini ima 153 vlažna dana. Područje takođe ima jugoistočne pasate. Temperature ne variraju mnogo tokom cele godine, a rekordna je 35,6 °C or 96,1 °F. Najhladniji mesec, jul, ima prosečnu najvišu temperaturu od 27 °C or 80,6 °F, a prosečnu najnižu temperaturu od 18 °C or 64,4 °F. Najtopliji mesec, februar, ima prosečnu najvišu temperaturu od 31,2 °C or 88,2 °F i prosečnu najnižu temperaturu od 23 °C or 73,4 °F. Rekordno niska temperatura za Port Vilu je 8,5 °C or 47,3 °F. Vlažnost je često visoka.
Klima Port Vile, Vanijatu (Međunarodni aerodrom Bauerfild) | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | Jan. | Feb. | Mar. | Apr. | Maj | Jun | Jul | Avg. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | God. |
Apsolutni maksimum, °C (°F) | 35,0 (95) |
33,9 (93) |
33,5 (92,3) |
32,5 (90,5) |
31,1 (88) |
32,0 (89,6) |
34,3 (93,7) |
32,0 (89,6) |
31,5 (88,7) |
31,2 (88,2) |
33,0 (91,4) |
35,6 (96,1) |
35,6 (96,1) |
Maksimum, °C (°F) | 31,3 (88,3) |
31,2 (88,2) |
30,8 (87,4) |
29,9 (85,8) |
28,8 (83,8) |
27,4 (81,3) |
26,4 (79,5) |
27,0 (80,6) |
27,7 (81,9) |
28,5 (83,3) |
29,2 (84,6) |
30,7 (87,3) |
29,1 (84,4) |
Prosek, °C (°F) | 26,4 (79,5) |
26,5 (79,7) |
26,3 (79,3) |
25,3 (77,5) |
24,1 (75,4) |
23,0 (73,4) |
22,1 (71,8) |
22,0 (71,6) |
22,7 (72,9) |
23,4 (74,1) |
24,6 (76,3) |
25,7 (78,3) |
24,3 (75,7) |
Minimum, °C (°F) | 22,5 (72,5) |
23,0 (73,4) |
22,6 (72,7) |
22,0 (71,6) |
20,2 (68,4) |
19,8 (67,6) |
18,2 (64,8) |
18,0 (64,4) |
18,4 (65,1) |
19,6 (67,3) |
20,7 (69,3) |
21,7 (71,1) |
20,5 (68,9) |
Apsolutni minimum, °C (°F) | 15,8 (60,4) |
15,0 (59) |
16,3 (61,3) |
14,5 (58,1) |
13,4 (56,1) |
10,0 (50) |
8,5 (47,3) |
10,0 (50) |
9,9 (49,8) |
11,0 (51,8) |
12,6 (54,7) |
15,2 (59,4) |
8,5 (47,3) |
Količina kiše, mm (in) | 316,1 (12,445) |
273,7 (10,776) |
320,9 (12,634) |
255,2 (10,047) |
210,3 (8,28) |
180,0 (7,087) |
94,4 (3,717) |
87,4 (3,441) |
87,3 (3,437) |
134,1 (5,28) |
192,3 (7,571) |
187,2 (7,37) |
2.338,9 (92,085) |
Dani sa kišom (≥ 1.0 mm) | 15,4 | 16,6 | 18,5 | 17,1 | 12,9 | 11,3 | 10,3 | 9,8 | 8,1 | 8,4 | 12,1 | 13,2 | 153,7 |
Relativna vlažnost, % | 84 | 85 | 86 | 87 | 85 | 85 | 83 | 82 | 80 | 81 | 82 | 83 | 84 |
Sunčani sati — mesečni prosek | 220,1 | 155,4 | 198,4 | 165,0 | 170,5 | 162,0 | 148,8 | 167,4 | 174,0 | 198,4 | 180,0 | 195,3 | 2.135,3 |
Sunčani sati — dnevni prosek | 7,1 | 5,5 | 6,4 | 5,5 | 5,5 | 5,4 | 4,8 | 5,4 | 5,8 | 6,4 | 6,0 | 6,3 | 5,8 |
Izvor #1: Deutscher Wetterdienst[5] | |||||||||||||
Izvor #2: Time and Date (dewpoints, between 2005-2015)[6] |
Istorija uredi
Prvi naseljenici oblasti su melanezijski narodi koji tu žive već hiljadu godina. Prvi Evropljani su stigli 1606. godine i to su bili španski istraživači Pedro Fernandez de Kuiros i Luis Vaez de Tores. Posle 1887. godine teritorijom su zajedno upravljali Francuzi i Britanci. Tokom Drugog svetskog rata, Port Vila je bio američka i australijska bojna baza. 1987. godine grad je teško oštetio ciklon. Januara 2002. godine jak zemljotres je teško oštetio grad, posle čega je usledio cunami.
Stanovništvo uredi
Grad ima 38.000 stanovnika, od čega su najveći broj Melanežani, mali deo su Polinežani, Azijati i Evropljani uglavnom Francuzi i Britanci. Stanovništvo govori melanežanski jezik Bislama, mada se govore i francuski i engleski. U gradu se takođe govore i drugi lokalni jezici. Više od 90% stanovništva su hrišćani, prezviterijanci čine trećinu stanovništva, a katolici i anglikanci po 15%. U Port Vili se nalazi Univerzitet Južnog Pacifika, obrazovna institucija zajednička za dvanaest pacifičkih zemalja.
Religija uredi
Hrišćanstvo je dominantna religija širom Vanuatua, koju obuhvata više od 90% stanovništva. Najveća denominacija je prezbiterijanska crkva u Vanuatuu, koju prati jedna trećina stanovništva. Rimokatolicizam i crkva Melanezije su takođe česti, svaki po oko 15%. Katedrala svetog srca je moderna rimokatolička katedrala u Port Vili. Kao sedište eparhije Port Vila,[7] ova crkva je posvećena svetom srcu Isusovom.[8] Dana 5. oktobra 2020, crkva Isusa Hrista svetaca poslednjih dana objavila je planove za izgradnju hrama u gradu, a bahajska zajednica je takođe osnovana u Port Vili.[9]
Privreda uredi
Port Vila je glavna luka Vanutua i centar trgovine. Međunarodni aerodrom Borfild se nalazi u gradu.[10] Glavne industrije su još uvek poljoprivreda i ribolov. 35,7% izvoza prolazi kroz Port Vilu, a 86,9% uvoza u zemlju prolazi kroz grad. Turizam je takođe veoma važan, 1997. godine grad je posetilo 50.000 turista najviše iz Australije i Novog Zelanda.[11] Vanutu još uvek zavisi od strane pomoći, od čega najveći deo dolazi iz Australije i Novog Zelanda mada je poslednjih godina pomoć počela da dolazi iz Kine. Vanutu je takođe poznat kao poreski raj.
Saobraćaj uredi
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Partnerski gradovi uredi
Port Vila je pobratimljen sa:
Reference uredi
- ^ Vanuatu National Statistics Office 2009, The 2009 Vanuatu National Population And Housing Census, Government of Vanuatu, Port Vila.
- ^ "Puyo-Festa New mayor for Port Vila" Arhivirano 22 jun 2020 na sajtu Wayback Machine, Loop Pacific, 27 March 2020
- ^ Andrew Freedman (13. 3. 2015). „Monstrous Category 5 cyclone makes direct hit on tiny Vanuatu”. Mashable.
- ^ "Climatologie" by Pierre Estienne and Alain Godard, Éditions Armand Colin (ISBN 2-200-31042-0), "CHAPITRE XVI 1. Les climats équatoriaux et subéquatoriaux 2. Les climats tropicaux 3. Les climats d'alizé 4. Les climats de montagne LES CLIMATS DE LA ZONE INTERTROPICALE : LES VARIÉTÉS", pages 314, 315 and 322.
- ^ „Klimatafel von Vila (Int. Flugh.) / Insel Efaté / Vanuatu (Neue Hebriden)” (PDF). Baseline climate means (1961-1990) from stations all over the world (na jeziku: nemački). Deutscher Wetterdienst. mart 2014. Arhivirano iz originala (PDF) 10. 5. 2017. g. Pristupljeno 22. 11. 2016.
- ^ „Climate & Weather Averages at Bauerfield Efate weather station (91557)”. Time and Date. Pristupljeno 6. 2. 2022.
- ^ „Cathédrale du Sacré-Coeur”. GCatholic.org. Pristupljeno 9. 5. 2013.
- ^ Les Missions catholiques (na jeziku: francuski). 1938. str. 294.
- ^ „Bahá'í Community of Vanuatu”. bahai.org. Arhivirano iz originala 22. 01. 2021. g. Pristupljeno 26. 4. 2021.
- ^ "Contact Us." Air Vanuatu. Retrieved 22 June 2010.
- ^ „International tourism, number of arrivals - Vanuatu | Data”. data.worldbank.org. Pristupljeno 2021-07-25.
- ^ „Sister cities between Borabora and Port Vila”. Daily Post. 2019-05-11. Pristupljeno 2020-07-20.
- ^ a b „New Caledonia Enhances Ties With Vanuatu Capital City”. pireport.org. Pacific Islands Report. 2017-03-13. Arhivirano iz originala 20. 7. 2020. g. Pristupljeno 2020-07-20.
- ^ „Foshan doctors here to treat children”. sista.com.vu. Sista. 2020-01-10. Pristupljeno 2020-07-20.
- ^ „Mayor Sumptoh to renew 22-year-old relations with Shanghai”. Daily Post. 2016-10-15. Pristupljeno 2020-07-20.
- ^ „银川市友好城市及交流合作情况”. yinchuan.gov.cn (na jeziku: kineski). Yinchuan. Pristupljeno 2020-07-20.
Literatura uredi
- Hochet, Antoine, 2013, Coopération et développement : le cas du Centre Culturel du Vanuatu Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. јануар 2021), VKS Productions / Pacifique Dialogues, Port-Vila, Vanuatu, ISBN 978-982-9144-03-4.
- Bedford, Stuart; Spriggs, Matthew (2008). „Northern Vanuatu as a Pacific Crossroads: The Archaeology of Discovery, Interaction, and the Emergence of the "Ethnographic Present"”. Asian Perspectives. UP Hawaii. 47 (1): 95—120. JSTOR 42928734. S2CID 53485887. doi:10.1353/asi.2008.0003. hdl:10125/17282 .
- Census of Agriculture 2007 Vanuatu, Vanuatu National Statistics Office (2008)
- Crowley, Terry (2000). „The language situation in Vanuatu”. Ur.: Baldauf, Richard B.; Kaplan, Robert B. Language Planning and Policy in the Pacific: Fiji, the Philippines and Vanuatu. 1. ISBN 9781853599217.
- Crowley, Terry (2004). Bislama reference grammar. UP Hawaii. ISBN 978-0824828806.
- François, Alexandre (2012). „The dynamics of linguistic diversity: Egalitarian multilingualism and power imbalance among northern Vanuatu languages”. International Journal of the Sociology of Language. De Gruyter. 2012 (214): 85—110. S2CID 145208588. doi:10.1515/ijsl-2012-0022..
- François, Alexandre; Stern, Monika (2013), Musiques du Vanuatu: Fêtes et Mystères – Music of Vanuatu: Celebrations and Mysteries (CD album, released with liner notes and ebook), label Inédit, W260147, Paris: Maison des Cultures du Monde.
- Harris, Richard (2006). „Tales from the South Pacific – diving medicine in Vanuatu”. Diving and Hyperbaric Medicine. South Pacific Underwater Medicine Society. 36 (1): 22—23. Arhivirano iz originala 15. 5. 2013. g. Pristupljeno 10. 3. 2013.
- Hess, Sabine C. (2009). Person and Place: Ideas, Ideals and the Practice of Sociality on Vanua Lava, Vanuatu. Berghahn. ISBN 978-1845455996.
- Lynch, John; Pat, Fa'afo, ur. (1996). Proceedings of the first International Conference on Oceanic Linguistics (1993). International Conference on Oceanic Linguistics. Port Vila, Vanuatu: Australian National University. ISBN 978-0858834408.
- Reuter, Thomas Anton (2002). Custodians of the Sacred Mountains: Culture and Society in the Highlands of Bali. UP Hawaii. ISBN 978-0824824501.
- Reuter, Thomas Anton (2006). Sharing the Earth, Dividing the Land: Land and Territory in the Austronesian World. ANU E Press. ISBN 978-1920942694.
- Shears, Richard (1980). The Coconut War: the Crisis on Espiritu Santo. North Ryde, NSW: Cassell. ISBN 978-0726978661.
- Sprackland, Robert George (1992). Giant Lizards. Neptune, NJ: TFH. ISBN 978-0866226349.
- Trompf, Garry W., ur. (1987). The Gospel Is Not Western: Black Theologies from the Southwest Pacific. Orbis. ISBN 978-0883442692.
- Wilson, Edward Osborne (1994). Naturalist (1st izd.). Shearwater. ISBN 978-1559632881.
Spoljašnje veze uredi
- Parlament Vanuatua Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. mart 2016) (jezik: engleski)
- Port Vila (jezik: engleski)