Pravoslavno hodočašće

U stara vremena je postojao običaj obilaska svetih mesta. Putnici su odlazili u Jerusalim kako bi se poklonili njegovim svetinjama, mestima gde se Hristos, kako navodi Biblija i predanja, rodio, živeo, smrću postradao i vaskrsao. Oni su nazvani palmonicima, jer su iz Svete Zemlje donisili palme - palmine grančice, čiji su široki listovi predstavljali čudo na našim prostorima. Putovanje je bilo sa obilascima svetih mesta, tokom kojih su hodočasnici postili kao što se posti pred neki od većih pravoslavnih praznika, recimo Vaskrs ili Hristovo Rođenje. Hodočašće predstavlja služenje, duhovni rad, očišćenje duše. Cilj mu je prisjedinjavanje večnom Carstvu Božjem.

Hristov grob u crkvi svetog groba

Pravoslavci na hodočašće odlaze u posetu Hristovom grobu, u svetom hrišćanskom gradu Jerusalimu. Nakon hodočašća, hodočasnik ima pravo da na svoje ima doda prefiks Hadži-.

Verujući poklonik ispunjava zavet Crkve: hvali u molitvama dela i podvige Svetih, poštuje njihove likove na ikonama, poklanja se sa strahopoštovanjem njihovim svetim moštima. I ta čast se u celini uznosi Bogu, čijom blagodaću su oni i dostigli svetost.

Hodočasnici su na put, najčešće, sa sobom nosili:

Poklonici su nosili sa sobom flašice za vodu sa isceliteljskih izvora i krst na sebi. Pred polazak na hodočašće poklonik dobija (pismeni) blagoslov duhovnika ili parohijskog sveštenika.

Panorama Jerusalima uredi

 
Panorama Jerusalima, pogled sa Maslinove gore

Vidi još uredi

Literatura uredi