Priganice
Priganice su vrsta jela od prženog testa koje se u Crnoj Gori i Hercegovini konzumira od davnina. Slične su uštipcima ili krofnama.[1] U seoskim područjima Crne Gore i istočne Hercegovine priganice su preteča današnjih poslastica.[2] Prave se od pšeničnog brašna (od koga se pravi tijesto), a potom se prže na ulju ili masti. Priganice koje su spremljene na ulju su posne i obično se konzumiraju u danima posta, Badnji dan i posnu slavu. One koje su spremljene na masti su mrsne. Tradicionalno se služe slatke, začinjene šećerom ili medom, ali se mogu jesti i sa sirom ili kajmakom. Prave se u različitim veličinama i uz njih se služe rakija, vino ili medovina.[3]
 Tradicionalne priganice sa medom | |
| Regije ili država |  Crna GoraIstočna Hercegovina |
|---|---|
| Temperatura serviranja | hladno i toplo |
| Glavni sastojci | pšenično brašno |
| Varijacije | uštipci |
 Mediji: Priganice | |
 |
 |
 |
Recept za tradicionalne priganice uredi
Sastojci:[2]
- 400 g mekog brašna
- 20 g svježeg kvasca
- 1 kašičica soli
- 300 ml mlake vode
- ulje za prženje
Priprema uredi
Kvasac rastopite u mlakoj vodi, pa dodajte malo brašna i umutite žicom. Pustite da kvasac nadođe, pa dodajte brašno i so dok ne dobijete gustu masu. Gusto i kompaktno tijesto znači da priganice neće upiti ulje tokom prženja. Ostavite tijesto da odstoji oko 15 minuta. Kašikom vadite po malo tijesta i pržite na vrelom ulju.[3]
Reference uredi
- ^ „Šta znači PRIGANICA?”. Šta znači. Pristupljeno 25. 1. 2020.
- ^ a b „Trpeza naših predaka: Uštipci ili priganice”. Hercegovina. Pristupljeno 5. 2. 2020.
- ^ a b „Sve po mjeri: Recept za priganice koje ne upijaju ulje”. Vijesti. Pristupljeno 5. 2. 2020.
Literatura uredi
- Spasojević, Vasilije Mujo. STARA CRNOGORSKA TRPEZA. Pristupljeno 4. 4. 2020.