Rabaul je grad i luka na ostrvu Nova Britanija u Bizmarkovom arhipelagu, u državi Papua Nova Gvineja.[1] Do 1994. bio je najvažniji grad na Novoj Britaniji, kada je teško nastradao u vulkanskoj erupciji, posle čega je gradski aerodrom zatvoren, a broj stanovnika je sa oko 17.000 pao na manje od 4.000.

Rabaul
Rabaul
Rabaul sa obližnje vulkanske opservatorije: novi grad je desno, a uništeni stari deo grada je levo (2012)
Administrativni podaci
Država Papua-Nova Gvineja
RegionNova Britanija
Osnovan1910.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 10.561
Geografske karakteristike
Koordinate4° 13′ 00″ J; 152° 11′ 00″ I / 4.21667° J; 152.18333° I / -4.21667; 152.18333
Rabaul na karti Papue-Nove Gvineje
Rabaul
Rabaul
Rabaul na karti Papue-Nove Gvineje

Istorija uredi

Grad su sagradili Nemci 1910. kao administrativni centar oblasti severoistočne Nove Gvineje, severnih Solomonovih ostrva i Bizmarkovog arhipelaga. Početkom Prvog svetskog rata okupirale su ga australijske trupe, a od 17. decembra 1920. bio je pod australijskom upravom kao glavni grad Severoistočne Nove Gvineje.[1]

U drugom svetskom ratu uredi

U Drugom svetskom ratu Japanci su zauzeli Rabaul pomorskim desantom 23. januara 1942. i uredili ga kao isturenu operacijsku bazu za dejstva na pravcu Nove Gvineje, Solomonovih ostrva i Australije.[1]

Rabaul je bio jedna od najjače branjenih japanskih baza na Tihom okeanu (oko 90.000 vojnika, 350 protivavionskih i preko 6.500 poljskih topova sa nizom jakih utvrđenih objekata).[2] Tokom rata grad je žestoko bombardovan i opsedan od savezničkih snaga. Oslobođen je tek 6. septembra 1945.[1]

Luka uredi

Grad se razvio na severnom delu prostranog i dobro zaštićenog zaliva Blanš (engl. Blanche Bay, dug 6.5, a na ulazu širok 2.75 nautičkih milja). U severnom delu zaliva je zaštićeno sidrište za sve vrste brodova, dubine do 9 m. Grad je povezan redovnim brodskim linijama sa Sidnejom i Brizbejnom, a do erupcije 1994. imao je i aerodrom udaljen 3,5 km od grada. U gradu ima više objekata duvanske i prehrambene industrije.[1]

Reference uredi

  1. ^ a b v g d Nikola Gažević, Vojna enciklopedija (knjiga 7), Vojnoizdavački zavod, Beograd (1974), str. 566
  2. ^ Nikola Gažević, Vojna enciklopedija (knjiga 6), Vojnoizdavački zavod, Beograd (1973), str. 154